| Diwan 9 - 10|
GLOSAR AUTORAAleksandar
Peršolja
Rođen
je 1944. godine u Neblu (Goriška Brda, Nova Gorica). Živi i radi u Sežani
kao kulturni radnik u Savezu kulturnih organizacija Sežane. Direktor je
poznatih međunarodnih susreta u Vilenici gdje se dodjeljuje nagrada ”Vilenica”
za srednjoevropske pisce. Ima objavljenih desetak knjiga poezije.
Rođena
je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirala je srpski jezik i književnost
na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci gdje živi i radi kao profesor, pisac
i novinar. Bila je učesnik književnih festivala u BiH, Srbiji, Sloveniji
i Holandiji. Sarađivala je u časopisima ”Putevi”, ”Glas srpski”, ”Puls”,
”Album”, ”Večernje novine”, ”Diwan”, ”Primera”, ”Bum”, ”Reč i misao”. Objavila
je knjige: Šapat glinenih divova (2000) i Anđeo pod krevetom (2002).
Rođen
je 1971. godine u Idriji. Studirao je književnost na Filozofskom fakultetu
u Ljubljani. Živi i radi u Lubljani, a pored proze, piše i scenarije za
dokumentarne filmove, eseje, i prevodi sa štokavskog (bhsc) jezika. Djela
su mu prevođena hrvatski, francuski i štokavski jezik. Urednik je književnog
časopisa ”Balcanis” i stalni saradnik ex-yu mreže za diseminaciju književnosti
”LitKon”. Objavio je knjige proze: Igra anđela i šišmiša (1997),
Pseći tango (1999), U kvaru (2003).
Rođen je 1963. godine u Tešnju, gdje je završio gimnaziju. Studij južnoslaven-skih književnosti i maternjeg jezika okončao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Tešnju i vodi Centar za kulturu i obrazovanje, u kojem je, pored ostalog, zasnovao izdavačku djelatnost koja je do sada publikovala više od 60 naslova. Pjesme su mu prevođene i na njemački, slovenski, engleski i poljski jezik. Objavio je: Prirodni redoslijed (1996), Bjelina paspartua (1997), Zavičajni muzej (1998), Antikrist u jeziku (1999), Monografija grada (2001), Na pergameni lica: izdanje sa knjigom Kvintni krug D. J. Danilova (2001), Antikristul în limba” (Bukurešt, 2001), Svjetlosti kasabe: iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja (2002). U pripremi: Izložba sitnih životinja.
Rođen je 1953. godine u Beogradu, a živi u Ljubljani. Njegova makropoetika soneta koju slijedi od Franca Prešerna predstavlja snažno osvježenje u poeziji. Njegov put do soneta prema eseju Aleša Debeljaka u zbirci Krunisanje (1984) izražava silovit izliv ove poetike. Poznate su mu knjige Stihožitje (1977), Kći sjećanja (1981), i 1001 stih (1983).
Rođen je 1958. godine u Ljubljani gdje i živi. Pojavljuje se skupa s Alešom Debeljakom, na sličan način. Mozetičeva zbirka Pjesme i plesovi objavljena je u okviru tada veoma popularne edicije, ”Pjesnički almanah mladih”, koja je iznjedrila čitavu generaciju mladih pjesnika. Zatim zapažene su mu zbirke Modrina dodira (1986), i Zaklinjanja (1987). Njegova poetika je izraz grešnog erotičnog doticanja, bez obzira kakvog pola.
Rođen je u Gornjoj Javoršici kod Moravca 1929. godine. Živi u Ljubljani. Spada u najuži krug vrlo prevođenih slovenačkih pjesnika, i dobitnik je vrlo značajnih nagrada. Nezaobilazan u svim slovenačkim antologijama. Napisao je preko dvadeset knjiga poezije. Poznate su mu zbirke: Spaljena trava (l958), Jezik od zemlje (l961), Ubice zmija (1968), Zavjere (1985).
Rođen je 1948. godine u Ljubljani. Radi kao predavač na Fakultetu za pozorište, film i režiju u Ljubljani. Slovi kao izvanredan kritičar i teoretičar slovenačke književnosti. Autor je većeg broja članaka i knjiga sa područja kibernetike objavljenih u Sloveniji i inostranstvu. Sastavljač je nekoliko antologija koje su unekoliko izmijenile poredak literarnih vrijednosti, a time i važnost nekih pjesnika. Objavio je više knjiga poezije: Dionizijeve pjesme, Deseta kći i Četiri godišnja doba.
Rođen je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Gimnaziju je završio u Gradačcu, a Filološki fakultet u Beogradu 1980. godine. Od 1993. živi u Tuzli, sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama. Dinko Delić je učestvovao u mnogim književnim manifestacijama u BiH, Crnoj Gori i Sloveniji. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, poljski, njemački i makedonski jezik. Objavio je zbirke kratkih formi Opljačkani sarkofag (1998) i Bosanska knjiga mrtvih (2001). Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u Internet izdanjima ”LitKon” (Hrvatska) i ”Blesok” (Makedonija), te u časopisima i novinama: ”Književna kritika” (Srbija), ”Putokaz”, ”Književna revija”, ”Szescsetszescdziesiatszesc” (Austrija), ”Most”, ”Lica”, ”Forum Bosnae”, ”Behar” (Hrvatska), ”Kartki” (Poljska), ”Album”, ”Odjek”, ”Iza”, ”CYM” (Makedonija), ”Hrvatska misao”,”Ars” (Crna Gora), ”Prosvjetni list”, ”Kolaps” i ”Diwan”.
Rođen je 1958. godine u Metkoviću. Živi u Mostaru, a radi kao književnik u Lijanovićima - Široki Brijeg. Uglavnom je prozni pisac. Njegov prvi roman Lijanov san (1999), dočekao je 6 izdanja i po njemu se snima film i TV serija. Objavio je i drugi roman Ja uvik iđen dalje (2002). U pripremi su mu tri knjige poezije, eseja, priča i putopisa.
Rođen je 1963. godine u Zemunu. Nakon okončanog studija žurnalistike u Sarajevu radio je kao urednik u tuzlanskom ”Grafičaru”. Živi u Njemačkoj. Novinar je Bosanskog programa Radija Deutsche Welle u Kölnu. Objavio je: Izađimo u polje, (1988), Cirkus Evropa, (1990), Von edlen Mördern und gedungenen Humanisten”, (O plemenitim ubicama i najmljenim humanistima), 44 Gedichte/pjesme & 1 Essay/esej, Klagenfurt/Celovec 1997, Das Kind. Die Frau. Der Soldat. Die Stadt, zeitgenössische Erzählungen aus Bosnien-Herzegowina (1999), Evakuacija (1999), Eine Kawasaki für Wukman Dedovitsch, Gedichte (2001).
Rođena je 1961. godine u Dubrovniku. Živi u Beogradu i bavi se poezijom, kritikom, prevođenjem i performansom. Bila je član ”Zajednice za istraživanje prostora” i uređivala časopis za teriju umjetnosti ”Mentalni prostor”. Na Ženskim studijama predaje o feminističkoj teoriji, vizuelnim umjetnostima i plesu. Urednik je časopisa ”ProFemina”. Objavila je knjige poezije: Lepo je… (1983), Priroda meseca, priroda žene (1989), Oblaci i obale, oblaci i oblici (1989), Knjiga brojeva (1994), Klopke (1995).
Rođen
je 1968. godine u Celju. Nakon završene gimnazije je studirao sociologiju
u Ljubljani. Živi u Ljubljani i radi kao urednik u izdavačkoj kući
Rođen
1943. u Mahoji (Zavidovići). Profesor Univerziteta, (savremena filo
zofija), u Skopju; gostujući profesor na Floridia State University, new
York
State University, ISTAC, Kuala Lumpur, Malaysia.
Objavio je: Kritički metodi, Filozofija Ikonoklastike, Motivacija
i meditacija,
Štit od zlata, Noumenologija tijela, The Study in Fragmentation
and Despair,
Logos i hijerarhija, Mišljenje u akciji, Smisao i vrlina;
i poeziju: Falco
Peregrinus, Sto koraka iznad, Dim ugarka snova.
Rođena je 1957. godine u Olovu. Dipomirala je Filozofski fakultet u Sarajevu gdje živi i radi kao sekretar PEN Centra BiH. Piše poeziju, prozu i književnost za djecu. Djela su joj višestruko prevođena na strane jezike. Istaknuta izdanja su joj: Bal pod maskama (1977), Selidba iz lijepog kraja gdje umiru ruže (1993), Srce tame (1994), Heart of Darkness (objavljena u USA, 1999) i dr.
Rođen je u Dugoj Resi (Hrvatska) 1933, a umro na Golniku 1997. godine. Živio je u Kranju i bavio se poezijom, prozom, književnom i likovnom kritikom, esejistikom, novinarstvom i prevođenjem. Posebno se zanimao za konkretizam i signalizam u poeziji. Zastupljen je u mnogim slovenačkim antologijama koje su objavljivane na raznim jezicima. Autor je brojnih knjiga, među kojima su najz-načajnije: Agamemnon (1965), U krugu (1967), Opsadno stanje (1969), Uputstvo za upotrebu, konkretna i vizuelna poezija (1972).
Rođen
je 1961. godine u Sarajevu. Diplomirao je književnost u Sarajevu. Osim
poezije piše i prozu i književnu kritiku. Bavi se knjižarstvom i izdavaštvom.
Jedan je od direktora kultne sarajevske knjižare ”Buy Book”.
Objavio je knjige poezije: Lutke (1990), Otkazano zbog kiše (1995),
Imeđu dva
pisma (1996) i knjigu priča Sikamora (1997).
Rođen je 1959. u Konjicu. Diplomirao je književnost u Sarajevu gdje djeluje kao aktivist Književne omladine BiH. Radio je kao kritičar, pjesnik i član redakcije časopisa ”Književna revija”. Sada živi u Holandiji i radi kao pisac, prevodilac i bibliotečki radnik (prvi je na ex-jugoslovenskom području preveo kultni roman za djecu Pluk, dječak iz Solitera, spisateljice Annie M.G. Schmidt. Objavio je knjige poezije: Osmišljeni suteren (1985), Od kolijevke pa do bajke (1986), Naprijed u kameno doba (1998), Ipak ljubavne pjesme (1990).
Jasna
Šamić
Rođena je 1949. u Sarajevu. Završila je gimnaziju i srednju muzičku školu, a i diplomirala orijentalistiku (turski, arapski i persijski jezik) u Sarajevu. Doktorirala je na Sorboni u Parizu iz oblasti sufizma i historije Bosne. Radila je kao vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, sarađivala sa RFI (francuski radio) i bila direktor u Francuskom nacionalnom centru za istraživanje (CNRS). Danas živi između Pariza i Sarajeva kao slobodan umjetnik. Objavljivala je poeziju, prozu i eseje u periodici svih država ex-Jugoslavije i u inostranstvu. Djela su joj prevođena na francuski i španski jezik. Autor je više zapaženih knjiga poezije, proze, drame i teorijskog teksta.
Rođen je 1951. godine u Ljubljani gdje i danas živi. Njegova poezija predstavlja pomjeranje u intimu kao otpor krutosti svijetu, okruženju. Objavio je više zbirki poezije među kojima su: Zeleni bunker (1975), Mlado jutro (1976), Udarci, udarci (1981).
Rođen je 1964. u Bugojnu. Živi i radi u Uskoplju/G. Vakufu. Gimnaziju je završio u Uskoplju/G. Vakufu, a u Sarajevu diplomirao na Mašinskom fakultetu. Bavi se književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je zbirke priča: Puževa kućica (1997), Odraz u vodi (2002) i Obiteljska slika (2002), te romane: Kad magle stanu (2000) i Živi i mrtvi (2002).
Rođen je 1946. godine u Zrenjaninu. U Beogradu živi od 1965. godine, a početkom sedamdesetih godina bio je više puta osuđivan zbog pisanja i kao urednik ”Studenta”. Bio je urednik i u izdavačkoj kući ”Rad”. Živi od prevođenja sa francuskog i njemačkog jezika. Dosad je preveo tridesetak knjiga iz književnosti i filozofije (F. Niče, Helderlin, Anri Mišo, Sioran, Kafka, Tomas Bernhard, i Robert Muzil). Objavio je sedam knjiga eseja i književnih istraživanja, šest knjiga novela i jednu ranu knjigu poezije.
Rođen je 1973. godine u Ljubljani. Smatraju ga ”princom” ljubljanskih ulica jer je osebujna pjesnička individua. Čini se direktni nastavljač i protagonista poet-ike Tomaža Šalamuna. Piše književnu kritiku i publicistiku. Urednik je u časopisu ”Apokalipsa” koji dominira mladom slovenačkom pjesničkom scenom. Poznate su mu zbirke pjesama Ako je kralj lažan (1991), Beštije (1993), Divljanje (1994), i dr.
Rođena je 1971. godine u Skopju. Sada živi u Ljubljani. Završila je Filološki fakultet u Skopju na grupi za Opštu i komparativnu književnost. Radila je kao lektor makedonskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Bukureštu. Prevodi njenih pjesama objavljeni su u Rumuniji, Sloveniji, Srbiji, Poljskoj, Španiji, Hrvatskoj, Australiji, Južnoj Koreji, Italiji i SAD. Zastupljena je u nekoliko antologija makedonske poezije u Makedoniji, Rusiji, Crnoj Gori, Australiji, Albaniji i u antologiji balkanske književnosti u SAD. Urednica je za poeziju u elektronskom časopisu za kulturu ”Blesok” (Shine,). Objavila je: Rožbi sa Istoka (1992), Plamen slova (1994), Izgrizane nokte (1998), 20.mladi.mŽk.poeti.00 (antologija mlade makedonske poezije, 2000), Nobel protiv Nobela (2001), Meta-bešenje na meta-lipu (izbor i prevod na rumunski jezik, 2001).
Rođen je 1958. godine u Ljubljani, a umro 1979. godine u Seči kod Portoroža. Pripada tragičnoj generaciji mladih slovenačkih pjesnika koji u vremenu komu-nističkog totalitarizma ne vide izlaz. Objavljena mu je knjiga: Svakom pjesmom me je manje (1980, drugo izdanje 1981).
Rođen
je 1940. godine u Tramošnici Gornjoj (Gradačac). U Sarajevu je studirao
pravo i likovnu umjetnost. Radio je kao urednik u TV Sarajevo i u izdavačkoj
kući ”Svjetlost”, a uređivao je i časopise ”Život” i ”Stećak”. Živi u Sarajevu
i uređuje časopis ”Hrvatska misao”. Objavio je knjige proze i zapisa: U
ime oca i sina (1969), Središte (1973),
Rođen je 1982. godine u Mostaru. Student hrvatskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Piše poeziju i prozu. Njegovi prvi radovi su veoma zapaženi. Objavio prvu knjigu pjesama Jedrim kroz buru (2001).
Rođen je 1954. godine u Beogradu. Bavio se konceptualnom umjetnošću (1975-1983). Profesor primjenjene estetike na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu i teorije umjetnosti na Interdisciplinarnim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu. Intenzivno sarađuje sa naučnim i umjetničkim institucijama širom svijeta. Objavio je 14 knjiga.
Rođen je 1972. godine u Jajcu. Živi u Banjaluci. Odgajan (prema vlastitoj izjavi) u duhu malograđanštine. Po završetku srednje škole postaje mašinski tehničar, pa profesor geografije, pa apsolvent filozofije sa elementima sociologije. Subotnji odlasci na pijacu ga umaraju.
Rođen je 1929. godine u Banjoj Luci. Studirao je filozofiju u Beogradu i Zagrebu. Živi i radi u Sarajevu kao redovan profesor na Filozofskom fakultetu. Veoma aktivan u javnom i političkom životu BiH. Izrazito karizmatična ličnost, polemičar i esejist, političar i diplomata, publicista, pisac i filozof. Glavna djela su mu: Religija i moral (1956), Etičko-humanistički problemi socijalizma (1958), Filozofski problemi suvremenih logičkih teorija (1968), Suvremena filozofija i marksizam (1972), Prilozi povijesti društvene misli u BiH (1973), Filozofija jezika I (1987), Bosna i Hercegovina - najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturno-historijske i političke činjenice (1993), Bošnjačka politika (1996), Deset predavanja o pojmu Europe u europskoj povijesti (2000), Bio sam Alijin diplomata (2000), Komunizam i nostalgija (2001).
Rođen
je 1963. godine u Foči. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
gdje i radi kao docent na Odsjeku za književnost naroda BiH. Takođe, predaje
na Filozofskom fakultetu u Tuzli i Pedagoškom fakultetu u Zenici.
Objavljivao je u raznim časopisima u BiH i inostranstvu.
Objavio je knjige: Strah od teksta (1998), Bosanski jezik i književnost
u nastavi
(2003), Moja lektira 5 (2003).
Rođen je 1952. godine u Gradačcu, a umro u Tuzli 1993. godine od posljedica ranjavanja na frontu u Gradačcu. Diplomirao je književnost u Beogradu. Živio je u Gradačcu kao ugledan srednjoškolski profesor i direktor gimnazije. U ratu za nezavisnost BiH bio je šef Press-centra, član štaba Gradačačke 107. viteške brigade i prvi ministar za kulturu Okruga (Kantona) Tuzla. Objavljivao je kratke priče u beogradskim novinama i časopisima ”Književna reč”, ”Vidici” i ”Letopis Matice srpske”, a kulturološke članke i pamflete u sarajevskom ”Preporodu” i tuzlanskom ”Zmaju od Bosne”. Iza Novalićeve smrti ostali su neobjavljeni rukopisi dva romana, novela i dnevničkih zapisa. Za života objavio je samo jednu knjigu novela ”Pobratimstvo” (1989).
Rođena je 1967. godine u Novoj Gorici. Živi kao slobodan umjetnik u Ljubljani. Urednik je u alternativnim glasilima. Diplomirala je sociologiju u Ljubljani. Posebno se zanima za sociologiju kulture i iz toga područja je objavila veliki broj istraživačkih tekstova i eseja. Veoma je aktivna u alternativnom pokretu Slovenije. Godinu dana je provela u Londonu kao predavač na odsjeku slavistike. Objavila je više knjiga poezije a posebno je zapažena Pretplata.
Rođen je 1938. godine u Marićki kod Prijedora. Završio je učiteljsku školu u Banjoj Luci, a diplomirao Filozofski fakultet u Sarajevu. Od 1959, godine živi u Sarajevu gdje je radio kao novinar u obrazovnom programu Trećeg programa Radio Sarajeva. Objavljivao je u poeziju, prozu i eseje u periodici širom ex-Jugoslavije. Objavio je knjige poezije eseja i proze: Čarobni opanci (1956), Psalmi o košuti (1968), Dva djetinjstva (1960), Sreća (1964), Sveti čovjek (1967), Jakov (1971), Vremena (1973), Tjesnac (1973), Ogledi (1976), Tuđina (1976), Tragovi (1982), Znaci u vremenu (1982), Vrata jeseni (1989), Putevi tišine (1989), San i trava (1995), Divlja zemlja (1997), Ne zatvaraj vrata (2000).
Rođen
je 1947. godine u Koraju. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu gdje i radi kao docent
”Hrvatska misao”, ”Književna revija” i ”Most”.
Objavio je knjigu priča Čuvar starina (1974) i knjigu teorijskih
studija
Generativna poetika i generativna teorija pripovijedanja (2000).
Rođen je 1976. godine u Mostaru. Završio je gimnaziju u Bariju (Italija), a studirao književnost u Mostaru. Bavi se književnošću i muzikom i radi u Alternativnom institutu Mostar. Jedan od urednika časopisa ”Kolaps” i saradnik ”LitKon” mreže za diseminaciju književnosti. Objavljivao je poeziju i prozu u raznim časopisima. Objavio je knjige: L’ amore al primo binocolo (sa Markom Tomašem, Mehmedom Begićem i Veselinom Gatalom, 2000) i 3 x 33 jednako (sa M. Begićem i M. Tomašem, 2001).
Rođen je 1940. godine u Ljubljani gdje i danas živi. Bio urednik u ”Mladinskoj knjizi”. Izuzetno ime slovenačke poezije. Debituje zapaženom knjigom Stiska jezika, koja je, primjerice, i danas nezaobilazna kod kritičara pri tumačenju slovenačke nove poezije (Denis Poniž). Djela su mu prevođena na mnoge jezike a nezaobilazan je u slovenačkim antologijama. Objavio je više značajnih knjiga pjesama. Pjesnička knjiga za djecu Tajanstvenosti (1990), najednom je doživjela tri izdanja u tiražu preko 15.000 primjeraka.
Rođen je 1979. godine u Kragujevcu gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega se upisuje na medicinu. Sada je student prava i dramaturgije u Beogradu. Piše poeziju, prozu, scenarije za pozorište i film. Godine 2000. objavljena je njegova prva knjiga kratkih priča Serijski samoubica.
Rođena
je 1949. godine u Kruševcu. Živi i radi u Beogradu. Piše poeziju i eseje.
Pokrenula je i uređivala časopis za žensku književnost ”ProFemina”. Autorka
je prve antologije ženske poezije ovih prostora Mačke ne idu u raj.
Priredila je zbirku poezije albanske pesnikinje sa Kosova Flore Brovine
Nazovi me mojim imenom (2000). Objavila je i knjigu antiratne prepiske
sa Biljanom Jovanović, Mrusom Krese i Radom Iveković. Ta knjiga je objavljena
u ediciji ”Suhrkamp”
Rođen je 1948. godine u Stocu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, a postdoktorske studije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu (Belgija). Radio je kao direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju. Takođe, radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Bio je podpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a za vrijeme rata u BiH i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je, ne slažući se s preovlađujućom politikom, podnio ostavku. Živi u Sarajevu. Predsjednik je izdavačkog savjeta časopisa ”Dijalog”, urednik časopisa ”Bosanskohercegovačka elektrotehnika” i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna. U užem znanstvenom području objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik. Djela su mu višestruko prevođena na strane jezike.
Rođena je u Zenici 1929. godine gdje je njezin otac Abdulaziz-Asko Borić kao liječnik službovao. Osnovnu školu završila je u Turbetu, gimnaziju u Zagrebu i Sarajevu, a studij građevinarstva završava 1956. godine u Zagrebu. Selma je danas u mirovini i živi u Zagrebu. Svojedobno je objavljivala u mostarskome časopisu ”Most”. A u zagrebačkom književnom časopisu ”Forum” objavila je uglavnom novele i prozne fragmente (1984. godine): Prosinac, Ispred čipkane zavjese, Trenutak pripadnosti, Nema povratka za Rachellu, Pabirci iz uspomena.
Rođen
je 1950. u Bugojnu. Završio je studij filozofije i sociologije na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu. Od 2000. godine redovni je profesor na Odsjeku za
filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Objavio je
Rođena je u Zadru 1977. godine. Gimnaziju je završila u Banjaluci, a trenutno je apsolvent na grupi za srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Banjaluci. Objavljivala je poeziju i kritiku u časopisima: ”Glas srpski”, ”Album”, ”Revolt”, ”Diwan”, ”Slovesa”, ”Krajina”, ”Licentia poetica”. Objavila je i knjigu poezije Kuća od slova, 1999.
Rođena je 1959. godine u Osijeku. Osnovnu školu započela je u Varešu, a nastavila je i završila (kao i gimnaziju) u Osijeku. Diplomirala je na odsjeku filozofije i sociologije Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Radila je u Osijeku kao srednjoškolski profesor, sociolog-istraživač i vanjski suradnik-urednik poezije u časopisu i izdavačkoj kući ’Revija’. Živjela je u Novom Sadu i Brnu, a zatim emigrirala u Australiju. Radi u Canberri u Federalnom ministarstvu za obrazovanje kao istraživač i povremeno prevodi australske pjesnike. Objavljuje pjesme i kratke priče u časopisima ”ProFemina”, ”Polja”, ”Odjek”, ”Balcanis”. Objavila je knjige pjesama: Povijedanje, začetak poja (1981), Šta šutim (1984), Izbor (1985), Saslušanje (1988).
Rođen je u Zagrebu 1941. godine. Izvršio je snažan uticaj na najmlađu generaciju slovenačke poezije (Jurij Hudolin, i dr) Nagrađivan i prevođen naveliko u zemlji i svijetu. Zahvaljujući Čarlsu Simiću prisutan na pjesničkoj sceni Amerike i kod najuglednijih knjižara i izdavača. Bio je šokantno iznenađenje svojim prvim knjigama: Poker (1966), Namjena pelerine (1968), Hodočašće za Maruškom (1971), Maske (1980), Balada za Metku Krasovec (1981), Antologija svjetlosti (1982), Druidi (1978), i dr.
Rođen je 1966. godine u Tuzli. Diplomirao je 1989. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Predavao je književnost na tuzlanskoj gimnaziji i bio urednik lista ”Zmaj od Bosne”. Od 1993. godine je asistent na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli. Objavio je knjige: Šta Rebeka Vest nikada nije saznala (1989), Tekst, kontekst i interpretacija (1999), Žanrovi u Bosni i Hercegovini (2001), Rob i slavuj kanona – pjesništvo Osmana Đikića (2002). A objavljuje kritičarski tekst u periodici: ”Odjek”, ”Izraz”, ”Novi Izraz”, ”Diwan”, Život”, ”Lica”, Razlika/Difference”, i dr.
Rođen je u Ljubljani 1933. godine. Živi u Ljubljani. Djela su mu prevođena na mnoge svjetske jezike a zastupljen je u svim značajnim slovenačkim antologijama. Već prvim svojim knjigama predstavlja se kao izuzetan i svjež glas. Objavio je između ostalog Olovne zvijezde (1958) i Zatočenik slobode (1963).
Rođena je 1961. godine u Šempetru kod Nove Gorice Živi i radi kao slobodni umjetnik i animator u Novoj Gorici. Diplomirala je komparativnu književnost sa teorijom književnosti u Ljubljani. Bila je urednik u časopisu ”Primorski susreti”. Djela su joj prevođena na više jezika. Objavila više knjiga poezije, a posebno su joj zapažene Narcis u vodi (1992) i Krila u krletci (1997).
Rođen je 1948. godine u Usorcima kod Sanskog Mosta. Živi i radi u Banjoj Luci. Srednju školu završio je u Sarajevu a studij srpskog jezika i jugoslovenske književnosti s bibliotekarstvom u Ljubljani 1976. godine. Piše putopise i uživa da posjećuje Julijske alpe. Zastupljen je u više antologija poezije i proze XX vijeka. Djela su mu prevođena na više jezika. Priredio je nekoliko antologija srpske poezije, pripovijetke, književne kritike, te uređivao između ostalih i časopis ”Slovesa”. Bavi se književnom kritikom i esejistikom. Do sada je objavio 14 knjiga poezije i proze. Prvu knjigu poezije Portret vode (1980) objavljuje u sarajevskoj ”Svjetlosti”. Zatim slijedi i Ludilo pauka (1989). A prije toga objavljuje romane Rukopisna ostavština Tereze Žagar Komcove i Mrtva voda (1988), te Scabiosa trenta (2003).
Rođen
je 1960. godine u Trnovi kod Sanskog Mosta. Diplomirao je na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu. Djelovao je kao urednik ”Književne revije”, kritičar
i izdavač. Živi i radi u Bihaću na Pedagoškom fakultetu. Piše poeziju, prozu,
eseje i književno-teorijske tekstove.
Rođen je 1965. godine u Vukovaru. Živi u Beogradu kao profesionalni književnik i izdavač. Piše poeziju, prozu, eseje i književnu kritiku. Poezija mu je zapažena u zemlji i inostranstvu te prevođena na mnoge evropske jezike. Objavio je dva romana i trinaest zbirki poezije, kao i dvije knjige poetsko-fenomenoloških mikroeseja.
Rođen
je 1954. godine u Varešu. Završio je studij književnosti na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu. Piše poeziju, priče, romane, eseje i studije, dnevničku
prozu, knjige za djecu, a i prevodi s njemačkoga. Djela su mu štampana u
brojnim antologijama hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti, te prevođena
na strane jezike. Zastupljen je u raznim antologijama i lektiri. Autor je
čitanki, urednik časopisa, te urednik i priređivač knjiga. Objavljene su
mu knjige poezije: Nešto od onog što jest (1978), Utrka puževa
(1982), Vrijeme bez glagola (1986), Urušavanje slike (1990),
Izgubljeni zavičaj (1995), Traženje zavičaja (1997), Izbor
poezije (1999), Raskoš, hladna mjesečina (2002) i knjige proze:
Priče o ljubavi i smrti (1989), Zvjezdangrad (1990, 1995,
2000), 700 dana opsade (1995), Tko je upalio mrak? (1995),
Nove priče o ljubavi i smrti (2001), Odrastanja (2002), Vareške
priče (2003), te romani: Dodirom i svijet poče (1992), Ljubav
u Berlinu (dva izdanja 1995). A posebno eseji: (D)ogledi (1987),
(D)ogledi, II (1997), Pisci franjevci vareškog kraja (1999),
(D)ogledi III (2000), Na marginama kaosa (2001). I prevodi
Mozart: Pisma ocu (1990, 1991), Priče stare Kine (1991),
i Heinrich Boell: Potraga za čitateljem (2001).
©Copyright
Diwan 2002. Sva prava zadržana.
Preporučeno 800*600 ili više, Central European Windows-1250
encoding.
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na diwanmagazine@hotmail.com