| DIWAN 7-8 |

GLOSAR AUTORA

 

Aleksandra Čvorović

Rođena je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirala je srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci gdje živi i radi kao pisac i novinar. Urednik je časopisa ”Album” i član redakcije ”Diwana”. Bila je učesnik književnih festivala u BiH, Srbiji, Sloveniji i Holandiji. Objavljivala je u časopisima ”Putevi”, ”Glas srpski”, ”Puls”, ”Album”, ”Večernje novine”, ”Primera”, ”Bum”, ”Reč i misao”. Štampana joj je knjiga Šapat glinenih divova (2000) i u pripremi Anđeo pod krevetom.

 

Aleksandar Bečanović

Rođen je 1971. godine. Živi u Baru. Piše poeziju i književnu kritiku. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Dobitnik Ratkovićeve nagrade za 2002. godinu. Objavio je knjige poezije: Ulisova daljina (1994), Jeste (1996), Ostava (1998), Mjesta u pismu (2001)

 

Amir Brka

Rođen je 25.10.1963. u Tešnju. Završio je studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bavi se i istraživanjem kulturne historije BiH, čemu je rezultat sedam objavljenih knjiga. Živi u Tešnju, gdje od 1996. vodi Centar za kulturu i obrazovanje u okviru kojeg je, uz ostalo, utemeljio izdavačku djelatnost koja je do sada publicirala pedeset naslova. Član je Redakcije Godišnjaka BZK Preporod Sarajevo i član Društva pisaca BiH. Objavio je knjige poezije: Prirodni redoslijed, 1996; Bjelina paspartua, 1997; Zavičajni muzej, 1998; Antikrist u jeziku, 1999; Na pergameni lica, 2001; Monografija grada (roman), 2001.

 

Asja Bakić

Rođena je 1982. godine u Tuzli. Završila je gimnaziju ”Meša Selimović” u Tuzli. U gimnaziji bila je urednik školskih novina. Radila je kao novinar volonter na Tuzlanskoj televiziji, a trenutno radi honorarno kao novinarka Fronta slobode. Govori španjolski, engleski i njemački jezik i studira bosanski jezik i književnost.

 

Balša Brković

Rođen je 1966. godine u Titogradu. Završio je Filološki fakultet u Beogradu, grupa za opštu književnost i teoriju književnosti. Član je crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Urednik je rubrike za kulturu u dnevnom listu ”Vijesti” u Podgorici. Objavio je zbirke pjesama: Konji jedu breskve (1985); Filip boje srebra (1991); Rt Svete Marije (1993); Contrapposto (1998).

 

Benjamin Isović

Rodjen je 27.05.1962. u Sarajevu. Do sada je objavio dvije knjige poezije: Unca sunca i Kuća beskućnika. Bavi se muzikom i nastupa kao kantautor. Živi u Sarajevu

 

Brano Koćalo

Rođen je u Nikšiću 1976. godine. Piše poeziju od 1991. godine a rijetko objavljuje. Od 1996. godine bavi se teatrom, u najširem smislu riječi. Autor je nekoliko pozorišnih predstava i performansa u Niksiću, Podgorici i Kotoru. Studira književnost u Nikšiću.

 

Carl Polónyi

Rođen je 1961. godine u Kölnu. Po zanimanju je istoričar umjetnosti i pisac a, takođe, i autor radio programa za djecu. Bavi se proučavanjem istorije i mitologije Balkana, posebno srpske kosovske mitologije. Živi u Berlinu i radi na umjetničkim izložbama. Objavljivao je u raznim časopisima i antologijama.

 

Cecilija Toskić

Rođena je 1960. u Fojnici. Diplomirala je Njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do rata bila profesor u Fojnici. Danas živi u Tirolu, Austrija i bavi se ugostiteljstvom. U tisku joj je prva knjiga priča: S Katom i bez.

 

Čedo Prica Plitvički

Rođen je 1931. godine na Plitvičkim jezerima. Osnovnu školu polazio je u Ličkom Petrovom Selu, a gimnaziju u Italiji, Splitu i Zagrebu. Filozofski fakultet u zagrebu diplomirao je 1955. godine. Bio je saradnik i urednik u mnogobrojnim listovima i urednik na Hrvatskom radiju. Prevodio je sa ruskog, a djela su mu prevođena na njemački jezik. Njegove drame više puta izvođene su na sceni. Objavio je četiri knjige pjesama, tri knjige pripovjedaka, pet romana i druga izdanja drama, eseja, putopisne i memoarske proze, te proze za djecu.

 

Daniela Stojković

Rođena je 1969. godine u Novom Sadu. Završila je gimnaziju u Sremskim Karlovcima, nakon čega je studirala srpskohrvatski jezik i južnoslavenske književnosti u Novom Sadu. U Beogradu od 1993. godine započinje profesionalno bavljenje pisanjem i of-of teatrom. Djeluje u okvirima razmjene ideja i kulturnih sadržaja postpesimistič ne comunikacije. Od 1997. godine urednik je časopisa ”Sveti Dunav”. u Novom Sadu.

 

Dinko Delić

Rođen je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Gimnaziju je završio u Gradačcu, a Filološki fakultet u Beogradu 1980. godine. Od 1993. živi u Tuzli, sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama. Dinko Delić je učestvovao u mnogim književnim manifestacijama u BiH, Crnoj Gori i u Sloveniji. Prevođen je na engleski, poljski, njemački i makedonski jezik. Urednik je književnog časopisa ”Diwan”. Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u Internet izdanjima ”LitKon” i ”Blesok”, te u časopisima i novinama: ”Književna kritika”, ”Putokaz”, ”Književna revija”, ”Most”, ”Lica”, ”Forum Bosnae”, ”Behar”, ”Album”, ”Odjek”, ”Iza”, ”Hrvatska misao”, ”Prosvjetni list”, ”Kolaps” i ”Diwan”. Objavio je zbirke kratkih formi Opljačkani sarkofag (1998) i Bosanska knjiga mrtvih (2001).

 

Dragoslav Dedović

Rođen je 1963. godine u Zemunu. Nakon okončanog studija žurnalistike u Sarajevu (1986) radio je kao urednik u tuzlanskom ”Grafičaru”. Od 1992. boravi u Njemačkoj. Magistrirao je na interdisciplinarnom odsjeku ”Europastudien” Univerziteta u Aachenu. Novinar je Bosanskog programa Radija Deutsche Welle u Kölnu. Objavio je: Izađimo u polje, (1988), Cirkus Evropa, (1990), Von edlen Mördern und gedungenen Humanisten”, (O plemenitim ubicama i najmljenim humanistima), 44 Gedichte/pjesme & 1 Essay/esej, 1997, Das Kind. Die Frau. Der Soldat. Die Stadt, zeitgenössische Erzählungen aus Bosnien-Herzegowina (Hg.), 1999, Evakuacija, izbor suvremene priče iz BiH, 1999, Eine Kawasaki für Wukman Dedovitsch, Gedichte, 2001.

 

Dragan Marijanović

Rođen je u Metkoviću 1958. Uglavnom prozni pisac. Živi u Mostaru, a radi kao književnik u Lijanovićima – Široki Brijeg. Njegov prvi roman Lijanov san, 1999 doživio je 5 izdanja i po njemu se snima film i televizijska serija. Objavio je i drugi roman Ja uvik iđen dalje (2002). U pripremi su mu tri knjige poezije, eseja, priča i putopisa.

 

Dragan Šimović

Rođen 1964. godine u Gabeli. Do sada je objavio Misterij stolne lampe (priče), 1990. i Prolaznik (priče), 1997. Objavljuje u dnevnim i tjednim listovima. Urednik je kulture u Dnevnom listu i urednik književnosti u Stećku. Suradnik je Slobodne Dalmacije, a živi od pisanja u Mostaru, Sarajevu, Čapljini, Tešnju, Gradačcu...

 

Emir Džambegović

Rođen je 1975. godine u Tuzli. U Sarajevu završava Fakultet islamskih nauka. Pjesme, priče i eseje objavljuje u časopisima ”Odjek”,” Lica”, ”Hikmet”, ”Kolaps”, ”Album”… Jedna priča mu je uvrštena u knjigu ”Bun(t)ovna p(r)oza” Do sada je objavio zbirku pjesama Paučina.

 

Enver Kazaz

Rođen je 1962. godine u Kamenici (Ilijaš). Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Predaje bošnjačku književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radove iz oblasti književne kritike i književne objavljuje u bosanskohercegovačkoj periodici. Objavio je zbirku poezije Traži se (1996), studiju Musa ]azim ]atić – književno naslijeđ e i duh moderne (1997), studije, oglede i eseje Morgologija palimpsesta (1999), u pripremi je studija Bošnjački roman XX vijeka.

 

Ferid Muhić

Rođen 1943. u Mahoji (Zavidovići). Profesor Univerziteta, (savremena filozofija), u Skopju; gostujući profesor na Floridia State University, new York State University, ISTAC, Kuala Lumpur, Malaysia. Objavio je: Kritički metodi, Filozofija Ikonoklastike, Motivacija i meditacija, Štit od zlata, Noumenologija tijela, The Study in Fragmentation and Despair, Logos i hijerarhija, Mišljenje u akciji, Smisao i vrlina; i poeziju: Falco Peregrinus, Sto koraka iznad, Dim ugarka snova.

 

Goran Bogunović

Rođen je1972. u Zagrebu. Završio je Elektrotehnički i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Radi kao sistem inženjer na Hrvatskoj televiziji. Uvršten je u izbor kratke priče ”Bun(t)ovna p(r)oza” na natječaju književne radionice ”Omnibus”. Pjesme su mu pohvaljene na natječaju Goranovo proljeće 2002. Objavljivao je priče i pjesme u ”Quorumu”, ”Albumu”, ”Kolapsu”, ”Vijencu”, ”Večernjem listu” i elektroničkim stanicama ”Konture”, ”Symposion” i ”Omnibus”.

 

Goran Samardžić

Rođen je 1961. godine u Sarajevu. Diplomirao je književnost u Sarajevu. Osim poezije piše i prozu i književnu kritiku. Bavi se knjižarstvom i izdavaštvom. Jedan je od direktora kultne sarajevske knjižare ”Buy Book”. Objavio je knjige poezije: Lutke, 1990; Otkazano zbog kiše, 1995; Imeđu dva pisma, 1996; i knjigu priča Sikamora 1997.

 

Goran Sarić

Rođen je 29.07.1959. u Konjicu. Diplomirao je književnost u Sarajevu, a postdiplomski studij pohađao u Zagrebu. Od 80-tih djeluje u Sarajevu kao aktivist Književne omladine BiH, kao kritičar, pjesnik i član redakcije časopisa ”Književna revija”. Sada živi u Holandiji i radi kao pisac, prevodilac i bibliotečki radnik (prvi je na exjugoslovenskom području preveo kultni roman za djecu Pluk, dječak iz Solitera, spisateljice Annie M.G. Schmidt. Objavio je knjige poezije: Osmišljeni suteren, 1985; Od kolijevke pa do bajke, 1986; Naprijed u kameno doba, 1998; Ipak ljubavne pjesme, 1990.

 

Gregor Podlogar

Rođen je 1974. godine u Ljubljani. Završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Piše književne recenzije za časopise ”Literatura” i ”Večer”, te uređuje filozofske i književne novosti na Radiju Slovenija. Pjesme su mu objavljivane po svim važnijim slovenskim časopisima. Na čitanju poezije nastupa s različitom glazbenom pratnjom. Objavio je: CD Zmajevo oko i knjige Naseljavanja (1997) i Vrtoglavica zanosa (2002).

 

Grzegorz Wróblewski

Rođen je 1962. u Gdansku. Živi u Kopenhagenu. Jedan od glavnih pisaca generacije ”brulion”. Objavljivao je poeziju, kratke priče i drame u brojnim antologijama i časopisama. U Poljskoj: ”Brulion”, ”NaGlos”, ”Kartki”, ”FA-art”, ”Opcje”, ”Dekada Literacka”, te u pariškoj ”Kulturi”, engleskom ”London Magazine”, bosanskom ”Kolapsu”, i danskom ”Banana Split” i ”Oeverste kirirgiske”. Djela su mu prevedena na češki, danski, njemački, engleski, i bosanski jezik. Objavio zbirke poezije Ciamkawatosc zycia (1992), Planety (1994), Dolina Krolow (1996), Symbioza (1997), i Prawo serii (2000), te na danskom Siesta pa Norrebro (1994) i Hvis hver fluevinge er talt (1999), te zbirku kratkih priča Kopenhaga (2000). U pripremi mu je zbirka izabrane poezije Pjesme u izdanju Alternativnog Instituta Mostar, BiH.

 

Hadžem Hajdarević

Rođen je 18. jula 1956. u Kruševu kod Foče. Školovao se na Popovu Mostu (osnovna škola)i Sarajevu (Gazi Husrevbegova medresa i studij jezikai književnosti). Piše, poeziju, prozu, književnu kritiku, bavi se i publicističkim radom. Živi u Sarajevu i radi kao stručni saradnik u Institutu za jezik. Objavio je: Seobe obala, (poezija) 1981; Koje Nuhove lađe, (poezija) 1987; Žive vode, (poezija) 1990; Pjesme ponornice, (poezija) 1994/1995; Peto ušće, (poezija) 1997; Priče sa Dobrinje, (anegdotska proza) 1999; Klinika za plastičnu hirurgiju, (priče) 2000; Sutrašnje putovanje brodom, (pjesme) 2000.

 

Harris Džajić

Rođen je 1973. godine u Kasselu, Njemačka. Studij književnosti, publicistike i prava završio je u Goettingenu. Piše prozu i liriku na bosanskom i njemačkom jeziku. Objavio je više tekstova u raznim književnim časopisima. Glavni je urednik književnog časopisa ”Wortlaut”.

 

Ibrahim Kajan

Rođen je u Mostaru 1944. godine. Osnovnu i srednju školu završio u Mostaru, Pedagošku akademiju u Dubrovniku, a Defektološki fakultet u Zagrebu. Od 1992. radio kao glavni urednik časopisa ”Behar”, što ga izdaje KDBH Preporod u Zagrebu (osnivač i dugogodišnji predsjednik Preporoda Hrvatske: 1991-2001). Objavio: Arabija ljubavi, (pjesme) 1967; Al-Sajab i kamena vaza, (zapisi) 1969; Kuću dok nađeš, (pjesme), 1978; Žuta ptica, (dječje pjesme) 1980; Ljubavni huhujek, (pjesme), 1989; Zavođenje Muslimana, (članci i komentari) 1992; Muslimanski danak u krvi, (svjedočanstva zločina nad Muslimanima) 1992; Ljubavi je malo, (izabrane pjesme) 1994; Bošnjak na Trgu bana Jelačića, (društveni komentari) 1998; Tragom Božjih poslanika, (turski dnevnik – putopis) 1999.

 

Igor Isakovski

Rođen je 19.09.1970 u Skopju. Bio je urednik dva književna časopisa prije nego što je 1998. osnovao prvi makedonski internet časopis: Blesok - literatura i drugi umetnosti (http://www.blesok.com.mk), gdje od osnivanja radi kao glavni i odgovorni urednik. Radi još i kao web dizajner i konsultant za e-publishing. Deset godina radio je kao TV i radio-voditelj, te kao novinar u nekoliko časopisa. Neke njegove pjesme i priče su objavljene u SAD, Nizozemskoj, Rumuniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Bugarskoj. Objavio je: Pisma (roman), 1991; Crno sonce (poezija) 1992; Stremež Eksplozii, trudna mesečina, erupcii... (priče), 1993; Vulkan - Zemja (poezija), 1995; Nebo (poezija), (e-izdanje) 1996; Blues Govornica, 2001

 

Jacek Bierezin

Rođen 1947. godine u Lodzu. Pjesnik, jedan od predstavnika poljskog ”Novog vala” 70-tih. Bio je politički angažiran i emigrirao 1982. u Francusku. Planinar. Urednik časopisa ”Puls”. Objavljivao je i u ”Kulturi” (Paris), a u Poljskoj ponovo od 1990. u ”NaGlos”, ”Zeszyty Literackie”. Umro dobrovoljno 1993. u Parisu.

 

Josip Mlakić

Rođen je 1964. u Bugojnu. Živi i radi u Uskoplju. Srednju školu, gimnaziju, završio je u Uskoplju, a u Sarajevu diplomirao na Strojarskom fakultetu. Bavi se književnošću i pisanjem scenarija. Po njegovu scenariju na proljeće započinje snimanje igranoga filma ”Živi i mrtvi”. Objavio je zbirke priča Puževa kućica (1997) i Odraz u vodi (2002), te roman Kad magle stanu (2000).

 

Jovanka Uljarević

Rođena je 1979. godine u Kotoru. Studira filozofiju i politikologiju, trenira mačevanje, piše poeziju i prozu. Pokretač je i urednik Internet stranice: www.cg-ars.org. Objavila je zbirku poezije Prije muva. Uključena je u rad organizacije LitKon, NDC mreže u Crnoj Gori. Saradnik je i kourednik više časopisa...

 

Jozefina Dautbegović

Rođena 1948. u Šušnjarima kraj Dervente. Diplomirala je hrvatski jezik i povijest na Pedagoškoj akademiji u Slavonskom Brodu. Do početka rata za nezavisnost BiH živjela je i radila u Doboju kao urednik biblioteke Druga svjetlost i časopisa ”Značenja”. Sada živi u Hrvatskoj. Objavila je: Čemerike (1979); Uznesenje (1985); Od Rima do Kapue (1990); Ručak s Poncijem (1994); Prizori s podnog mozaika (1997); Božja televizija (2001)

 

Kader Abdolah

Rođen je 1954. godine. Iransko-holandski pisac, potiče iz veoma ugledne porodice. Kaderov čukundjed Qhaem Megham Ferahni, koji slovi za osnivača moderne iranske književnosti, bio je ministar u posljednjoj perzijskoj vladi prije dolaska šahove dinastije na vlast. No, uspostavljanje Homeinijevog režima i surovi obračun nove vlasti sa političkim neistomišljenicima primoravaju Kadera da napusti svoju domovinu. Kao ugledan pisac u egzilu, na poziv Ujedinjenih Nacija od 1988. nastanjuje se u Holandiji. Objavljuje prozu na holandskom jeziku (De adelaars – Sokolari) i De meisjes en de partizanen (Djevojčice i partizani), zatim roman De reis van de lege flessen (Putovanje praznih flaša) i knjigu novinskih kolumni Mirza, zatim roman, Spijkerschrift (Klinasto pismo). Knjige Kadera Abdolaha prevedene su do sada u SAD, Francuskoj i Italiji.

 

Krzysztof Jaworski

Rođen je 1966. Živi u Kielce. Bavi se i filmom i kazalištem. Jedan od glavnih predstavnika poljske ”brulion” generacije s početka 90-tih. Od ”kritičara” svrstan među ”barbarsku” i ”underground” poeziju. Objavljivao je često i svugdje po Poljskoj: ”Brulion”, ”Tworczosc”, ”Nowy Nurt”, ”Kartki”. Štampao je 5 knjiga poezije.

 

Lukasz Szopa

Rodjen je 1973 u Tychyu, Poljska. Živi u Berlinu. Piše pjesme i prozu, te prevodi sa poljskog, njemačkog i južnoslavenskih štokavskih jezika. Urednik artzine´a „Szescsetszescdziesiatszesc”, Beč, Austrija. Urednik i designer. Objavljivao je u Poljskoj („Kartki”, „Czas Kultury”), Austriji („Kontrast”, „Szescsetszescdziesiatszesc”), BiH („Album”, „Kolaps”, „Iza”) i Hrvatskoj („Libra/Libera”). Objavio je zbriku poezije Roadmovie (2000), te zajedno s Mehmedem Begićem zbirku poezije Film (2001).

 

Marko Martinović

Rođen je u Polju kod Travnika 1933. godine. Radio je kao poštanski službenik, a sada je umirovljenik i živi u Vitezu. Član je Društva pisaca Hrvatske. Objavio je: Zvona i tišine (1962); Tražio sam Augusta (1981); Ljudi u vremenu (1987); Ljubavi smrti u dolini Lašve (1990); Isus u podrumu (1995); Gutači žaba (1999); Prosinačke kiše (2002).

 

Marko Vešović

Rođen je 1945. godine u Papama kod Bijelog Polja (Crna Gora). Književnost je diplomirao i doktorirao u Sarajevu, a postdiplomski studij završio u Beogradu. Jedan je od najznačajnijih književnih kritičara i esejista u BiH. Bavi se publicistikom i prevođenjem. Objavio je knjige poezije: Nedjelja, 1970; Osmatračnica, 1976; Sijermini sinovi, 1979; Kralj i olupina, 1996, Poljska konjica, 2002; roman Rodonačelnik, 1982, knjigu esejistič ko-publicističke proze Četvrti genije, 1988, i knjigu ratne proze Smrt je majstor iz Srbije, 1994.

 

Mehmed Begić

Rodjen je u Čapljini u februaru 1977. Objavio je tri zbirke pjesama, sa Nedimom Čišićem, Markom Tomašem, Veselinom Gatalom i Lukaszem Szopom. Urednik je dva časopisa: ”Kolaps” i ”Iza”. Njegova četiri omiljena grada su: Mostar, Budimpešta, Hamburg, Prag i Barselona.

 

Miško Šuvaković

Rođen je 1954. godine u Beogradu. Bavio se konceptualnom umjetnošću (1975-1983). Profesor primjenjene estetike na Fakulteu muzičke umjetnosti u Beogradu i teorije umjetnosti na Interdisciplinarnim studijama Univerziteta umjetnosti u Beogradu. Saradnik mnogih časopisa. Objavio je 14 knjiga.

 

Munib Maglajlić

Rođen je 1945. u Banjaluci. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Postdiplomski studij iz književnosti, a zatim i doktorsku disertaciju o bošnjačkoj usmenoj baladi odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je veći broj članaka i rasprava, pretežno o bošnjačkoj usmenoj književnosti te priredio niz antologija i različitih zbornika sa istog područja. Posvetio se aktivnom učešću u radu nevladinog građanskog udruženja Bošnjaka ”Preporod”. Od 1994. radi na Odsjeku za južnoslavenske književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je u zvanju redovnog profesora. Objavio je: Bibliografija radova o narodnoj književnosti (1979), Od zbilje do pjesme:ogledi o usmenom pjesništvu (1983), Muslimanska usmena balada (1985), Usmeno pjesništvo od stvaralaca do sakupljača (1989), Usmena lirska pjesma, balada i romansa (1991).

 

Mustafa Ćeman

Rođen je 1925. godine u Miljanovcima kod Tešnja. Završio je Behrambegovu medresu u Tuzli. Od 1957. radio je u IRO ”ZORA” u Zagrebu u bibliotekarskom odjelu. Osnovao je više od 80 biblioteka širom ex- Jugoslavije od kojih je najveći broj u Bosni i Hercegovini. Od 1985. je u mirovini. Poslije je živio u Jelahu. Umro je u Tešnju 1997. godine. Objavio je bibliografije radova o Hasanaginici (1975), građu za bibliografiju humorističke štampe u BiH (1977), bibliografije: Muse ]azima ]atića (1979), Ahmeda Muradbegovića (1987), o Nasrudin-hodži (1989), o Husein-kapetanu Gradaščeviću (1990), bibliografije 25 autora u ediciji Muslimanska književnost XX vijeka (1991), o Mustafi Ejuboviću – Šejh Juji (1997), o Kuržanu i tefsirskim znanostima u Bošnjaka (1998), o Kulin banu (1998), o muslimanskom porodičnom životu (1998), o vakufu i vakufskim institucijama u Bošnjaka (1998), o islamskoj prosvjeti u Bošnjaka (1999), o Hamidu Dizdaru (1999), o mevludu u tradiciji Bošnjaka (2000) i mnoge druge koje su ostale u rukopisima. Najznačajnije ]emanovo djelo je Bibliografija bošnjačke književnosti (1994).

 

Nedžad Ibrahimović

Rođen je u Tuzli 1958. godine. Studirao je u Tuzli, Zadru, Osijeku, Zagrebu i Hilversumu (Nizozemska). Predaje teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu Tuzla. Osim književnosti bavi se i filmom. Urednik časopisa ”Razlika/Differance”. Objavio je: Prelamanje eseja (eseji i književne interpretacije, 1990) i Čitalac na raskršću. Uvod u Midhata Begića (studija o književnoj kritici Midhata Begića, 2001).

 

Nikola Madžirov

Rođen 1973. u Strumici, Makedonija. Živi u Strumici. Njegova poezija prevođena je i objavljivana u nekolikim antologijama. Urednik je za poeziju u digitalnom elektronskom časopisu ”Blesok”. Za rukopis Negdje nigdje dobio je nagradu ”Aco Karamanov” na Karamanovim poetskim susretima, 1999. godine, a za zbirku pjesama Zaključani u gradu (Magor, Skoplje) dobio je nagradu ”Studentski zbor” 2000. godine

 

Nizam Šarić

Rođen je 1961. godine u Gradačcu. Završio je pravni fakultet u Sarajevu. Objavljuje poeziju i eseje. Saradnik je više časopisa.

 

Paula Petričević

Rođena je u Kotoru 1978. godine. Piše poeziju i prozu. Bila je učesnik književne radionice Fonda za otvoreno drustvo 1996/7/8. Radovi su joj objavljeni u zborniku radionice ”Rad na malom prostoru” i u pančevackim ”Sveskama”. Studira filozofiju u Beogradu.

 

Pavle Goranović

Rođen je 1973. godine u Nikšiću. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, odsjek za filozofiju. Piše prozu i književnu kritiku. Član je Crnogorskog PEN Centra i sekretar Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Urednik je u časopisu za književnost, kulturu i društvena pitanja ”Ars”. Objavio je: Ornamentika noći (1994), Čitanje tišine (1997) i Knjiga privida (2002).

 

Predrag Bjelošević

Rođen je 1953. u Banjoj Luci, gdje i danas živi i radi. Direktor je Dječijeg pozorišta Republike Srpske. Magistrirao je režiju lutkarstva na Nacionalnoj akademiji ”Krsto Sarafov” u Sofiji. Objavio je pjesme: Gorka slad, 1977; Lice za zatiljka 1979; Ill linguagio del silenyio, Napulj 1983; Rešetka i san, 1985; Iz međuprostora, 1989; Rz Brzotrz i čačkalica Sofija, 1990; Govor, Tišina, 1995; Vodena košulja, 1997; Tužni princ, 2000. Dobitnik je više nagrada za književnost i prevođen na više jezika.

 

Rajko Jamedžija

Rođen 1978. godine u Glamoču. Apsolvent je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci na Odsjeku za srpski jezik i književnost.

 

Sulejman Kupusović

Rođen je 1951. godine u Kladnju. Klasičnu gimnaziju pohađao u Sarajevu, a Akademiju kazališne filmske umjetnosti (odsjek režija) i Filozofski fakultet (filozofija i komparativna književnost) završio u Zagrebu 1973. godine. Specijalizaciju teatarske režije obavio u Varšavi i Krakovu 1986. Dobitnik mnogobrojnih nagrada za predstave, tv i filmska ostvarenja, na nacionalnim i međunarodnim smotrama i festivalima. Do sada je režirao preko 200 pozorišnih predstava u zemlji i inostranstvu, kao i pet tv-serija i desetak tv-filmova.

 

Tanja Stupar

Rođena je u Zadru 1977. godine. Gimnaziju je završila u Banjaluci, a trenutno je apsolvent na grupi za srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Banjaluci. Objavljivala je poeziju i kritiku u časopisima: ”Glas srpski”, ”Album”, ”Revolt”, ”Slovesa”, ”Krajina”, ”Licentia poetica”. Objavila je i knjigu poezije Kuća od slova (1999).

 

Tarik Zukić

Rođen je 1966. u Brčkom, a odrastao i završio srednju školu u Gradačcu. Studij elektrotrehnike započeo je u Sarajevu a završio u Beču. Bavi se književnošću na bosanskom jeziku od sredine 80-tih, a kasnije i na njemačkom jeziku. Objavljivao je u književnim časopisima ”Quorum” (Zagreb) i ”Manuskripte” (Graz/Austrija), a izveo je performance u Literaturquartier (Beč) i drugdje. Živi u Beču.

 

Tvrtko Kulenović

Rođen je 1935. u Šapcu. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bio je direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Saradnik je mnogih časopisa i član raznih udruženja književnika. Tekstovi su mu uvršteni u niz antologija. Objavljivao je putopise: Putovanje, Pejzaži zrelog doba, Mehanika fluida, knjigu priča Karavan, romane Kasino, Čovekova porodica i Istorija bolesti. Pisao je radio-drame, a autor je i sedam knjiga studija i eseja.

 

Unkas Arnaut

Rođen je 1951. godine u Sarajevu. Po zanimanju je pravnik a živi i radi u Travniku. Objavljivao je priče u ”Beharu”, ”Oslobođenju” i ”Bosanskoj vili”.

 

Vedad Spahić

Rođen je 1966. u Tuzli. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Tuzli. Diplomirao 1989. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu južnoslavenske književnosti i maternji jezik. Od 1993. je asistent na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli. Uže znanstvene oblasti kojima se bavi su starija bosanskohercegovačka književnost i književnost austro-ugarskog perioda. Objavio je poeziju i kratke priče: Šta Rebeka Vest nikada nije saznala (poezija, 1989), Žanrovi u Bosni i Hercegovini (proza, 2001). Tekst, kontekst, interpretacija – ogledi iz književnostiBiH (1999), Rob i slavuj Kanona - pjeništvo Osmana \ikića (2002), te veći broj studija, ogleda, interpretacija i kritika u svim značajnijim bosanskohercegovač kim književnim časopisima – Odjeku, Izrazu, Novom izrazu, Životu, Licima, Razlici.

 

Vlado Gotovac

Rođen je 1930. godine u Imotskom. Osnovnu školu pohađao je u Prnjavoru, Župi Biokovskoj i Lovreču, a gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Bavio se novinarstvom i književnošću. Bio je pjesnik, esejist, filozof, novinar i govornik. Pripada generaciji ”krugovaša” koja je autentičnim glasovima u poeziji i prozi (strukturalnim inovacijama), preoblikovala hrvatsku književnu scenu od pedesetih godina na ovamo. Za vrijeme političke zabrane 70-tih godina nastavio je ustrajno pisati i odolio kušnji vremena. Jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca. Umro je u Rimu 2000. godine. Objavio je knjige poezije, kritike, govorništva, memoarske literature. Izabrana djela objavljena su mu 1995. godine.

 

Vojislav Vujanović

Rodjen je u Gredi kod Bosanske Gradiške 1937. godine. Školovao se u Banjaluci, Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je orijentalnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao novinar u ”Oslobodjenju”, ”Večernjim novinama” i Radio Sarajevu. Bio je član redakcije studentskog lista ”Naši dani”, časopisa ”Pozorište”, Trećeg programa Radio Sarajeva i časopisa ”Stećak”. Jedan je od utemeljitelja Međunarodnog foruma Bosna. Poeziju je počeo pisati od rane mladosti, a kasnije se opredijelio za pisanje pozorišne, likovne i književne kritike. Objavio je knjige: Svitanje (1955), Likovno djelo Miroslava Bilaća (1994), Iz Talijina hrama (1995), Alkemija slike (1997), Antologija bosanskohercegovačke drame XX stoljeća (koautor sa G. M. i F. R. 2000), Plodovi i rađanja (2000) i Jelena Kešeljević, glumica (2002).

 

Zilhad Ključanin

Rođen je 05.03.1960. u Trnovi kod Sanskog Mosta. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Djelovao je kao urednik Književne revije, književni kritičar i izdavač. Piše poeziju, prozu, eseje i književno-teorijske tekstove. Objavio je: Sehara (poezija - 1984), Mlade pjesme (1987), San urednog čovjeka (poezija - 1990), Šehid (roman – 1998)), Šehid (drama – 1999), Pjesme nevinosti (2000), Kad puknu pupoljci (pjesme - 2000), Nikad nisam bio u Bosni, (pjesme - 2000), Čuješ li što niko ne čuje (radiodrama - 2001).

 

Zoran Bognar

Rođen je 1965. godine u Vukovaru. Živi u Beogradu kao profesionalni književnik i izdavač. Piše poeziju, prozu, eseje i književnu kritiku. Poezija mu je prevođena na veliki broj evropskih jezika i nagrađivana brojnim nacionalnim i internacionalnim nagradama. Objavio je dva romana i trinaest zbirki poezije, kao i dvije knjige poetskofenomenološ kih mikroeseja.

 

Zvonko Kovač

Rođen je 1951. godine. Gimnaziju je završio u Čakovcu, a diplomirao, magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlen je kao redovni profesor južnoslavenskih književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U svojim istraživanjima posebno se bavi problemima interpretacije književnosti te metodološkim pitanjima komparativne i interkulturne povijesti slavenskih književnosti. Objavio je pet knjiga poezije: Courbette (1973), Korelacije (1982), Slutim sretnu ruku (1988), Vrnul se bum (2001) i Goetingenske elegije (2001); te knjige teorijskih istraživanja: Interpretacijski kontekst (1987), KRITIKA KNJIGOSLOVLJA i druge kritike (1987), Poetika Miloša Crnjanskog (1988) i Poredbena i /ili interkulturna povijest književnosti (2001).

 

***

 

Art Creation Service

Grupa umjetnika i dizajnera oformljena u aprilu 1992. godine u Sarajevu. Iz početka pod imenom Art Publishing. Osnivači su bili Bojan Bahić & Sanda Hnatjuk, a članovi su još i danas: Denis Basarić, Zoran Buletić, Nezir Trgo, Miran Jelenek i Adis Hondžo. Poslije 1995. godine Art Publishing nastavlja rad pod imenom Art Creation Service u Californiji, USA. Realizirali su mnogo izložbi, instalacija i dizajnerskih rješenja u Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, USA i BiH.

 

©Copyright Diwan 2002. Sva prava zadržana.
Preporučeno 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding.

Sve primjedbe i prijedloge šaljite na diwanmagazine@hotmail.com