Diwan 11

| Diwan 17 - 18 |

GLOSAR AUTORA

Aleksandar Bečanović

Rođen je 1971. godine. Živi u Baru. Radi u novinarstvu. Piše poeziju i književnu kritiku. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Objavio je knjige poezije: Ulisova daljina (1994), Jeste (1996), Ostava (1998), Mjesta u pismu (2001).

Aleksandra Čvorović

Rođena je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirala je srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci gdje živi i radi kao profesor, pisac, bibliotekar i novinar. Bila je učesnik književnih festivala u BiH, Srbiji, Sloveniji i Holandiji. Sarađivala je u časopisima "Putevi", "Glas srpski", "Puls", "Album", "Večernje novine", "Diwan", "Primera", "Bum", "Reč i misao". Objavila je knjige: Šapat glinenih divova (2000) i Anđeo pod krevetom (2002). U pripremi joj je knjiga proze Monolog u šolji kafe.

Ana Gorenko Ahmatova

Rođena je 1899. godine, a umrla 1966. godine. Poetesa koju su zvali 'dušom srebrnog vijeka ruske poezije'. Snažno je uticala na poeziju Josifa Brodskog i druge savremene pjesnike. Već prvi njeni napisani radovi najavili su zrelu pjesnikinju i čudesnu ženu. Stihove su joj poredili sa Saphinom poezijom i Mocartovom muzikom. Njen je pjesnički jezik neuporediv: jasan, suptilan i sažet. U nekoliko strofa u stanju je da smjesti čitav roman ili epopeju. Zaslužna je za razvoj žanrova kao što su poema i ciklus stihova, te za njegovanje poezije šifri. Zabranjivana je u Rusiji do 50-tih godina XX vijeka, jer je pisala intimističku poeziju u vremenima naglašene kolektivističke svijesti. Neke od njenih zbirki pjesama su: Veče (1912), Brojanice (1914), Bijelo jato (1917), Bokvica (1921), Anno domini MCMXXI (1922).

Bosiljka Pušić

Rođena je 1936. godine u Ćupriji. Gimnaziju je završila u Jagodini, a filozofski fakultet u Beogradu. Živi u Herceg-Novom gdje je do 1985. godine radila kao profesor srpskog/crnogorskog jezika i književnosti. Po odlasku u penziju, počinje da slika. Imala je oko 15 samostalnih i 30-ak grupnih izložbi. Prvu knjigu poezije objavljuje 1970. godine a od tada objavljuje još sedam knjiga poezije, tri knjige pripovijedaka, tri romana i pet knjiga za djecu. Sarađuje sa mnogim književnim časopisima.

Branka Vujanović

Rođena je u Sarajevu 1979. godine. Živi na relaciji: Sarajevo-Beograd-Cirih. Diplomirala je 2004. godine na katedri za Istoriju moderne umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, a pohađa postdiplomske studije na istom fakultetu. Tokom studija usmjerila se na domen umjetnosti koji naglašava prevazilaženje konvencija, intuitivni pristup, nove interpretacije mentalnog prostora, meditativno i ekstatično stvaranje, otvaranje pristupa u alternativne realnosti ("primitivna" umjetnost, fantastična umjetnost, avangardna i neoavangardna umjetnost, umjetnost "marginalaca", psihodelična umjetnost). Objavljivala je prevod, poeziju i eseje.

Christa Reinig

Rođena je u Berlinu 1926. godine. Ona spada u istaknutije njemačke književnice u posljednjih pet decenija. Već na početku književnog rada, 1951. godine, u Njemačkoj Demokratskoj Republici doživjela je zabranu i dospjela pod cenzuru. Od 1964. živi u Saveznoj Republici Njemačkoj. Objavila je mnogo pjesničkih zbirki, radio-drama, pripovjedaka i romana. Prevodila poeziju Marine Cvetajeve. Stil Christe Reinig karakteriše “ogoljeni”, nemetaforični, “nepoetski” jezik, a duhovno je od polovine sedamdesetih bliska Novom ženskom pokretu (Neue Frauenbewegung), uz žestoku kritiku svijeta pod muškom dominacijom. Neki od poznatijih naslova: Die himmlische und die irdische Geometrie (1975), Entmannung (1976), Die Pruefung des Laechlers. Drei Gedichtsammlungen (1980), Der Wolf und die Witwen (1980), Die Frau im Brunnen (1984), Glueck und Glas (1991), Ein Wogenzug von wilden Schwaenen (1991).

Danijela Kambasković-Sawers

Rođena je u Beogradu 1971. godine. Diplomiravši na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirala je 2000. godine tezom Recepcija australijske i novozelandske književnosti u Jugoslaviji Trenutno je doktorant univerziteta Macquarie u Sydneyu i priprema tezu iz oblasti engleskih sonetnih vijenaca elizabetinskog perioda. Radila je kao profesor engleskog jezika, i prevodilac, instruktor konferencijskog prevođenja, službenik za iseljenje izbjeglica, književni kritičar i novinar. U Canberri, uređivala je časopise iz oblasti zdravstva, Conquest, i Diabetes Management Journal. Nakon odlaska iz Srbije 1997. godine boravila je u Njemačkoj, Libanu i Australiji, a trenutno živi u Švicarskoj.

Dinko Delić

Rođen je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Gimnaziju je završio u Gradačcu, a Filološki fakultet u Beogradu 1980. godine. Profesor je, muzičar i pisac. Od 1993. živi u Tuzli, sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama. Urednik je časopisa “Diwan”. Učestvovao je u književnim manifestacijama u BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Maleziji. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, poljski, njemački, makedonski i malajski jezik. Objavio je zbirke kratkih formi Opljačkani sarkofag (1998) i Bosanska knjiga mrtvih (2001), a u pripremi je knjiga šansona, balada i bluesa Daroga za Katmandu. Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u časopisima i internet-izdanjima u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, USA, Austriji, Poljskoj i Maleziji.

Dubravka Đurić

Rođena je 1961. godine u Dubrovniku. Živi u Beogradu i bavi se poezijom, kritikom, prevođenjem i performansom. Diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Trenutno završava doktorat na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Bila je član "Zajednice za istraživanje prostora" i uređivala časopis za teriju umjetnosti "Mentalni prostor". Urednik je časopisa "ProFemina". Na Ženskim studijama predaje o feminističkoj teoriji, vizuelnim umjetnostima i plesu. Sa Vladimirom Kopiclom uredila i prevela antologiju novije američke poezije Novi pesnički poredak (2001). Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom Jezik, poezija, postmodernizam - Jezička poezija u kontekstu moderne i postmoderne američke poezije (2002). Sa Miškom Šuvakovićem uredila je antologiju tekstova Impossible Histories - Historical Avant-gardes, Neo-avant-gardes, and Post-avant-gardes in Yugoslavia, 1918-1991 (2003). Objavila je knjige poezije: Lepo je… (1983), Priroda meseca, priroda žene (1989), Oblaci i obale, oblaci i oblici (1989), Knjiga brojeva (1994), Klopke (1995), takođe i izbor iz poezije i eseja: All-Over (2004).

Elia Domenzain

Rođena je 1961. godine u Mexico Cityju. Umjetnički je aktivna od 1981. godine kao glumica, plesačica, pjesnikinja, kulturni radnik i pozorišni producent. Diplomirala je sa pohvalama na Dramskom koledžu Fakulteta filozofije i književnosti Meksičkog autonomnog nacionalnog univerziteta - UNAM. Njene pjesme i soneti objavljivani su u lokalnim i međunarodnim književnim časopisima od 1991. Godine 1998. asistirala je na XVIII svjetskom kongresu poezije u Bratislavi, u Slovačkoj. Kombinirajući teatar sa poezijom, producirala je nekoliko predstava u vrtovima, arheološkim nalazištima i pozorištima. Godine 2003, Domenzain je dodijeljen počasni doktorat iz književnosti na Svjetskoj akademiji umjetnosti i kulture (WAAC) u Taipeiju tokom XXIII svjetskog kongresa poezije. Od 1994. godine, doživotni je član WCP-a. Objavila je zbirke poezije: Tlatoani dek Bosque i Ya hora, soy yo la torera.

Fadila Nura Haver

Rođena je 1956. godine u Maglaju. Živi u Sarajevu. Na Radiju FBiH autorica je radio-serijala "Predigra", a piše za nezavisni magazin “BH Dani”. Radio-drama po njenom tekstu emitovana je na Radiju FBiH, a takođe i radio-roman po tekstu Kad umrem da se smijem. Objavljivala u književnim časopisima: “Sarajevske sveske”, “Život” i “Hrvatska misao”. Štampana joj zbirka kretkih priča Kad umrem da se smijem (2004, 2005). Objavila je i poetski dnevnik Plavi konji (2005). U pripremi za štampu joj je roman Doba Josipove Knjige.

Ferid Muhić

Rođen 1943. u Mahoji (Zavidovići). Profesor Univerziteta, (savremena filozofija), u Skopju; gostujući profesor na Floridia State University, new York State University, ISTAC, Kuala Lumpur, Malaysia.

Neke njegove knjige su: Kritički metodi, Filozofija Ikonoklastike, Motivacija i meditacija, Štit od zlata, Noumenologija tijela, The Study in Fragmentation and Despair, Logos i hijerarhija, Mišljenje u akciji, Smisao i vrlina; i poeziju: Falco Peregrinus, Sto koraka iznad, Dim ugarka snova.

Goran Karanović

Rođen je 1983. u Mostaru. Studira pravo i aktivno se bavi teatrom. Utemeljitelj je i jedan od osnivača Teatra SIRA. Takođe i jedan od organizatora teatarske mreže “Kreativne Intervencije”. Honorarno radi na lokalnoj televiziji, voli da čita i putuje. Do sada je objavio: dramski tekst Guske sele južno u teatarskom časopisu “Tmača Art” (2003); kao koautor, zbirku komedija Dramski talenti Gimnazije fra Grge Martića (2005), knjigu pjesama Usred grada tmurna, nalaktih se da povratim, zajedno s Vlatkom Marinovićem i Ivom Krešićem (2005).

Goran Sarić

Rođen je 1959. u Konjicu. Diplomirao je književnost u Sarajevu gdje djeluje kao aktivist Književne omladine BiH. Radio je kao kritičar, pjesnik i član redakcije časopisa "Književna revija". Sada živi u Holandiji i radi kao pisac, prevodilac i bibliotečki radnik (prvi je na ex-jugoslovenskom području preveo kultni roman za djecu Pluk, dječak iz Solitera, spisateljice Annie M. G. Schmidt. Objavio je knjige poezije: Osmišljeni suteren (1985), Od kolijevke pa do bajke (1986), Naprijed u kameno doba (1998), Ipak ljubavne pjesme (1990).

Grzegorz Wróblewski

Rođen je 1962. u Gdanjsku. Živi u Kopenhagenu. Jedan od glavnih pisaca generacije "brulion". Objavljivao je poeziju, kratke priče i drame u brojnim antologijama i časopisama. U Poljskoj: "Brulion", "NaGlos", "Kartki", "HA!art", "Opcje", "Dekada Literacka", te u pariškoj "Kulturi", engleskom "London Magazine", bosanskom "Kolapsu" i “Diwanu”, i danskom "Banana Split" i "Oeverste kirirgiske". Djela su mu prevedena na češki, danski, njemački, engleski, i bosanski jezik.

Objavio zbirke poezije Ciamkawatosc zycia (1992), Planety (1994), Dolina Krolow (1996), Symbioza (1997), i Prawo serii (2000), te na danskom Siesta pa Norrebro (1994) i Hvis hver fluevinge er talt (1999), te zbirku kratkih priča Kopenhaga (2000). U pripremi mu je zbirka izabrane poezije Pjesme u izdanju Alternativnog Instituta Mostar, BiH.

Hadžem Hajdarević

Rođen je 1956. u Kruševu kod Foče. Školovao se u Sarajevu (Gazi Husrevbegova medresa i studij jezika i književnosti). Piše, poeziju, prozu, književnu kritiku, bavi se i publicističkim radom. Živi u Sarajevu i radi kao stručni saradnik u Institutu za jezik. Objavio je: Seobe obala, (poezija, 1981), Koje Nuhove lađe (poezija, 1987), Žive vode (poezija, 1990), Pjesme ponornice (poezija, 1994/1995), Peto ušće (poezija, 1997), Priče sa Dobrinje (anegdotska proza, 1999), Klinika za plastičnu hirurgiju (priče, 2000), Sutrašnje putovanje brodom (pjesme, 2000), Na sonetnim otocima (poezija, 2004/2005, i Kišno društvo (kolumne, 2006).

Haldun Taner

Rodio se 1915. godine u Istambulu (gdje je i umro 1986. godine). Završio je studij germanistike na Fakultetu za književnost Univerziteta u Istambulu. U Beču je studirao na Institutu za pozorište Max Reinhardt. Po povratku u Tursku 1957. godine predavao je na univerzitetima u Istanbulu i Ankari, zatim pisao kolumne o kulturi i umjetnosti. Kolumne pisane od 1974. godine sabrane su u knjigu i posthumno objavljene. U pripovijetkama Taner sa ironijom govori o životu u gradu. Pored pripovjedaka pisao je drame i eseje o pozorištu. U dramama koristi se elementima tradicionalnoga turskog pozorišta pa se smatra predvodnikom savremenoga turskog epskog pozorišta. Njegova drama Keşanlı Ali Destanı s uspjehom je prikazivana u pozorištima u zemlji i inostranstvu. Najpoznatije pripovijetke Halduna Tanera su: Yaşasın Demokrasi, Konçinalar, Sancho’nun Sabah Yürüyüşü, Yalıda Sabah, On Ikiye Bir Var.

Ismet Bekrić

Rođen je u Banjaluci 1943. godine. Živi u Iliriskoj Bistrici (Slovenija). Srednju školu završio je u Banjaluci, a Filozofski fakultet, odjsek za književnost, u Sarajevu. Pjesnik, dramski pisac, a piše i za djecu. Bio je redovni suradnik “Vesele sveske” i “Malih novina”, “Oslobođenja za djecu” i Radio-Sarajeva. Bekrićeve pjesme prevedene su na više evropskih jezika, dok su mu knjige objavljene u prevodu na italijanski, turski, makedonski i slovenački jezik. Važnije knjige su mu: Jutro tate Mrguda (1968), Klupa kraj prozora (1974), Otac s kišobranom (1977), Radnička četvrt (1980), Izabrane pjesme (1980, 1983, 1997), Skriveno oko (1984), Očevo breme (1988), Dječije nebo (1999, 2004) i Očev kaput (2000).

Ivan Kordić

Rođen je u Blizancima kod Mostara 1945. godine. Živi u Sarajevu. Završio je studij hrvatskosrpskog jezika i književnosti na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku. Bio je član redakcije časopisa “Lica” i urednik časopisa “Život”. Bavi se profesionalno novinarstvom i radi kao urednik za kulturu na FTV u Sarajevu. Objavljuje poeziju, kratke priče i kritiku (pozorišnu i književnu). Objavio je knjige: Rumen (1964), Rika na razbojištu sunca (1967), Odbjegla krinka (1972), Kuća pod nebom (1977), Večernje vino (1980), Veranda prema moru (1984), Poezija (1987), Jeruzalemski zid (1990), Tražili smo kuću (1993), Mačak iz Sarajeva (1995), Kao priče, kao pjesme (1995), Težina zemlje (1996).

Ivančica Ivana Đerić

Rođena je 1969. godine u Sisku. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, 1992, a magistrirala žurnalistiku u Otavi, 1997. godine. Živi u Vankuveru. Objavila je sljedeće knjige: Otvorenost (poezija, 1991), Zemlja u zrnu kafe (roman, 2003). U pripremi joj je drugi roman Bosanci trče počasni krug.

Jana Putrle Srdić

Rođena je 1975. godine. Živi u Ljubljani. Apsolvent je ruskog jezika i literature i završava bibliotekarstvo. Vodi književne večeri i piše o filmu. Prevodi poeziju sa ruskog, engleskog i srpskog jezika. Pjesme su joj prevedene na 9 jezika, a uvrštena je dvije antologije mlađih slovenačkih pjesnika. Pjesme objavljuje u slovenačkim i inostranim književnim časopisima. Pjesnički prvenac, Kutine (Dunje) objavila je 2003. godine.

jasna Šamić

Rođena je 1949. u Sarajevu. Završila je gimnaziju i srednju muzičku školu, a i diplomirala orijentalistiku (turski, arapski i persijski jezik) u Sarajevu. Doktorirala je na Sorboni u Parizu iz oblasti sufizma i historije Bosne. Radila je kao vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, sarađivala sa RFI (francuski radio) i bila direktor u Francuskom nacionalnom centru za istraživanje (CNRS). Danas živi između Pariza i Sarajeva kao slobodan umjetnik. Objavljivala je poeziju, prozu i eseje u periodici svih država ex-Jugoslavije i u inostranstvu. Djela su joj prevođena na francuski i španski jezik. Autor je više zapaženih knjiga poezije, proze, drame i teorijskog teksta.

Kerima Filan

Rođena je u Sarajevu 1959. godine. Završila je studij orijentalistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, potom postdiplomski studij iz lingvistike - smjer turkologija na Univerzitetu u Beogradu. Doktorirala na Fakultetu za jezike, historiju i geografiju Univerziteta u Ankari iz područja bosanskohercegovačke kulturne baštine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje turski i osmanski jezik. Bavi se naučnoistraživačkim radom i prevođenjem. Radove objavljuje u časopisima: Prilozi za orijentalnu filologiju, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Izraz, Türk Dili Araştırmaları Yıllığı-Belleten (Ankara), Yedi Ìklim (Istanbul), a prijevode u časopisima: Odjek, Život, Diwan, Lica, Most, Hece (Ankara), Türk Kültürü (Ankara). Objavila prijevod Nauka kod osmanskih Turaka (1997), a za objavljivanje pripremila Historija i civilizacija Osmanske države, te Izbor iz savremene turske poezije.

Lana Derkač

Rođena je 1969. godine u Požegi. Živi u Požegi. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Radovi su joj objavljivani na III. programu Hrvatskog radija i u mnogim hrvatskim i inostranim časopisima. Tekstovi su joj prevođeni na engleski, njemački, španjolski, talijanski, češki, makedonski, poljski, rumunjski, mađarski, malajalam, oriški i malajski jezik. Uvrštena je u razne antologije, panorame i zbornike. Bila je sudionik poetskih festivala u Hrvatskoj, Makedoniji, Maleziji i Rumunjskoj. Objavila je poeziju: Usputna raspela (1995), Utočište lučonoša (1996), Eva iz poštanskog sandučića (1997), Škrabica za sjene (1999), Šuma nam šalje stablo e-mailom (2004), dramske tekstove Rezignacija (2000) i zbirku kratkih priča Osluškivanje anđela (2003).

Lena Vandrey

Rođena je 1941. godine u Breslau u Poljskoj. Prebjegla je na zapad 1945. godine Djetinjstvo i mladost provodi u Hamburgu. U Pariz emigrira 1958. godine, a od 1966. godine nastanjena je u Provansi. Otada radi slike u ciklusima o amazonkama, anđelima, ljubavnicima, figurama iz istorije i mitologije. Koristi se raznovrsnim tehnikama. Izlagala je u mnogim galerijama, dobitnica više uglednih nagrada. Pored slikanja piše pjesme i eseje na francuskom jeziku. O njoj je snimljen veći broj dokumentarnih filmova.

Lukasz Szopa

Rođen je 1973 u Tychyu, Poljska. Živi u Berlinu. Piše pjesme i prozu, te prevodi sa poljskog, njemačkog i južnoslavenskih štokavskih jezika. Urednik artzinea „Szescsetszescdziesiatszesc”, Beč, Austrija. Urednik je i designer www.kolaps.org. Objavljivao je u Poljskoj („Kartki“, „Czas Kultury“), Austriji („Kontrast“, „Szescsetszescdziesiatszesc“), BiH („Album“, „Kolaps“, „Iza“) i Hrvatskoj („Libra/Libera“). Objavio je zbriku poezije Roadmovie, 2000, te zajedno s Mehmedem Begićem zbirku poezije Film, 2001.

Ljerka Car Matutinović

Rođena je u Crikvenici 1931. godine. Živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suvremena hrvatska pjesnikinja, prozaistica, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica. Naročito je mnogo prevodila sa talijanskog jezika. Član je Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN centra. Surađivala je u nizu književnih časopisa i novina. Dosad je objavila dvanaest zbirki pjesama, tri knjige proze za odrasle i tri za djecu, te niz slikovnica. Tiskala je i nekoliko književno-kritičkih knjiga.

Marina Achenbach

Rođena je 1939. u Zagrebu. Živi u Berlinu. Studirala je slavistiku u Minhenu. Novinarka je i član redakcije berlinskog nedjeljnika za društvena i kulturna pitanja “Freitag”. Za vrijeme i poslije agresije na BiH više puta je posjetila Sarajevo i druga mjesta u BiH. Govori bhsc (štokavski) jezik i prevodi književnost toga (tih) jezika. Ratnu poeziju Izeta Sarajlića prevela je na njemački. Objavila je: Auf dem Weg nach Sarajevo (Na putu za Sarajevo, 1994) i Fasia, geliebte Rebellin (Fazija, voljena buntovnica, 2004).

Marko Vešović

Rođen je 1945. godine u Papama kod Bijelog Polja (Crna Gora). Književnost je diplomirao i doktorirao u Sarajevu, a postdiplomski studij završio u Beogradu. Bavi se publicistikom i prevođenjem i predaje književnost na Filozofskom fakultetu Sarajevo. Neke njegove knjige su: Nedjelja (1970), Osmatračnica (1976), Sijermini sinovi (1979), Rodonačelnik (1982), Četvrti genije (1988), Smrt je majstor iz Srbije (1994), Kralj i olupina (1996), Na ledu zapisano (1997), Poljska konjica (2004) i dr.

Mevlida Đuvić

Rođena je 1974. godine u Gračanici. Živi u Gračanici, a radi u Tuzli kao viša asistentica na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli, na Odsjeku za bosanski jezik i književnost. U zvanje asistentice na Odsjeku za bosanski jezik i književnost izabrana 2001. godine, na užu naučnu oblast Književnosti Bosne i Hercegovine. Na istom fakultetu odslušala postdiplomski studij Književnost u postmoderni, te 2005. godine odbranila magistarski rad Feminističko čitanje Andrićevih pripovjedaka. Bavi se književnom kritikom. U redakciji je tuzlanskog časopisa za kritiku i umjetnost teorije Razlika/Differance, u kojem i objavljuje.

Miljenko Buhać

Rođen je 1961. godine u Širokom Brijegu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Mostaru 1986. Profesionalnu karijeru započinje kao novinar. Radio je u "Večernjim Novinama" i Radio-Mostaru, a surađivao u "Valteru", "LOM-u ", "Našim Danima" i Radio-Sarajevu. Krajem 1991. godine odlazi u Salzburg (Austrija), a nakon povratka živi i radi u Mostaru. Profesionalno se posvetio menadžmentu i marketinškim pitanjima modernih medija (Interneta) i tehnologija. Objavljivao je u časopisima "Diwan", "Motrišta" i "Život ". Stalni je kolumnista internet-portala "Pincom.info". Objavio je knjigu proze Glasovi iz Propunte (2004).

Mirjana Kapetanović

Rođena je u Konjicu 1959. godine. Radi kao urednica i voditeljica na Radio-Konjicu, a surađivala na Radiju “Fern”. Radila je kao stalni dopisnik za “Večernje/Jutarnje novine”, “Avaz”, časopise “Azra” i “Arka”. Trenutno je dopisnik novosadskog "Sveta". Piše prozu a najčešće kratke priče. Prikuplja narodne priče iz Hercegovine. Objavljivala je kratke priče u književnom časopisu “Lica”. Za štampu je pripremljena zbirka "Pričalo se po Hercegovini" i knjiga sf-priča "Iza ogledala", te zbirka kratkih priča "Sasvim mali čovjek". Uskoro završava drugi roman "Radava". Godine 2004. izdala je roman "Galesa" za koji priprema drugo izdanje.

Munib Maglajlić

Rođen je 1945. u Banjaluci. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Postdiplomski studij iz književnosti, a zatim i doktorsku disertaciju o bošnjačkoj usmenoj baladi odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je veći broj članaka i rasprava, pretežno o bošnjačkoj usmenoj književnosti te priredio niz antologija i različitih zbornika sa istog područja. Posvetio se aktivnom učešću u radu nevladinog građanskog udruženja Bošnjaka "Preporod". Od 1994. radi na Odsjeku za južnoslavenske književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je u zvanju redovnog profesora. Objavio je: Bibliografija radova o narodnoj književnosti (1979), Od zbilje do pjesme: ogledi o usmenom pjesništvu (1983), Muslimanska usmena balada (1985), Usmeno pjesništvo od stvaralaca do sakupljača (1989), Usmena lirska pjesma, balada i romansa (1991).

Osip Mandeljštam

Rođen je 1891. godine, a umro 1938. Veliki ruski pjesnik i prozaik. Dvadesetih godina XX vijeka ulazi u krug akmetista N. Gumiljova, A. Ahmatove i M. Kuzmina, kada i piše njihov manifest Jutro akmeizma. Pjesnik sa nepogrešivim osjećajem za vrijeme, Mandeljštam nije prihvatio komunističku stvarnost. Godine 1934, zbog antistaljinističkih stihova, uhapšen je i poslan u progonstvo u Čerdin, a potom u Voronjež. Pri povratku iz progonstva, 1938, godine, biva uhapšen po drugi put. Tada i umire u logorskoj bolničkoj baraci negdje oko Vladivostoka. Neke pjesničke zbirke su mu: Kamen (1913), Tristia (1921), Druga knjiga (1923), te Stihovi (1928).

Pedro Jesús de la Peña

Rođen je 1944. u Reinosi u Santanderu u Španiji, ali od 1952. živi u Valenciji. Doktorirao je filologiju, a diplomirao žurnalistiku na Univerzitetu u Valenciji, gdje je 1982. godine imenovan za profesora savremene španske književnosti. Mnogo je putovao i stekao izvrsno znanje engleskog, francuskog, italijanskog i portugalskog jezika. Njegova djela prevedena su na: francuski, engleski, italijanski, srpski, rumunski i ruski (trenutno se radi prijevod na hebrejski i arapski). Poezija i proza uvrštena mu je u brojne antologije u Španiji i inostranstvu. Između ostalog objavio je i sljedeća djela: Antología de la Poesía Romántica (1984), El feísmo modernista (1989), Las estéticas del siglo XIX (1994), Ayer las golondrinas (novel, 1997), Corpus Ecologico (poems, 1998), itd. Trenutno radi na putopisu pod naslovom Memoriales del Lejano Oriente.

Rusmir Mahmutćehajić

Rođen je 1948. godine u Stocu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, a postdoktorske studije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu (Belgija). Radio je kao direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju. Takođe, radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Bio je podpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a za vrijeme rata u BiH i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je, ne slažući se s preovlađujućom politikom, ubrzo podnio ostavku. Živi u Sarajevu. Predsjednik je izdavačkog savjeta časopisa "Dijalog", urednik časopisa "Bosanskohercegovačka elektrotehnika" i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna. U užem znanstvenom području objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik. Djela su mu višestruko prevođena na strane jezike.

Richard Rorty

Rođen je 1931. godine u New Yorku (USA). Profesor emeritus na Stanford univerzitetu (USA). Zagovornik je i promotor neopragmatičnog liberalizma i dijaloga kao neprevaziđene tekovine interpersonalne i socijalne komunikacije. Jedan je od najuticajnijih filozofa današnjice. Na štokavske jezike prevedena su mu djela: Filozofija i ogledalo prirode (1990), Konzekvence pragmatizma (1992), Kontigencija, ironija, solidarnost (1995).

Sanjin Sorel

Rođen je u Rijeci 1970. godine. Nakon srednje škole, također u Rijeci, završava Filozofski fakultet na kojemu je i doktorirao 2003. godine s tezom Mediteranizam i tijelo u poeziji Tončija Petrasova Marovića. Poeziju, prozu, kritike i eseje te znanstvene studije objavljuje u većini tuzemne periodike. Do sada je objavio: Palimpsest (poezija, 1997), Sonetaria (poezija 2001), Hologrami, žudnje, strojevi zavođenja (poezija, 2001), Apokalipse (poezija, 2002), Riječka književna avangarda (studija, 2002), Flumen Viti (2003), Ljubavi (poezija, 2004), Mediteranizam tijela (studija, 2003).

Saša Skenderija

Rođen je 1968. godine u Vitezu (BiH). Studirao je komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član je redakcije sarajevske Književne revije. Iz opsade Sarajeva uspijeva pobjeći u Zagreb rujnu 1992. Iste godine odlazi u Prag, gdje u periodu 1993-1997. pohađa postdiplomski studij na Karlovom sveučilištu. S porodicom 1999. godine iselio se u Ithacu (USA), kamo ga je pozvao prijatelj i prevodilac Wayles Browne, inače profesor lingvistike na univerzitetu Cornell. Pored poezije i proze koju povremeno objavljuje u hrvatskoj i bosanskoj književnoj periodici, Skenderija posljednjih godina surađuje s kultnom sarajevskom grupom “SCH” kao pisac tekstova za njihov album "Vril" (2002). Pjesme su mu uvrštene u mnoge antologije. Objavio je poeziju: Golo o (1987, koautor), Kako naslikati žar-pticu (1990), Ništa nije kao na filmu i Praški fraktali (1993), Zašto je patuljak morao biti ustrijeljen (2004).

Srđan Papić

Rođen je 1977. u Zrenjaninu. Studira u Beogradu kao apsolvent na Filološkom fakultetu, grupa za srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću. Piše kratke priče, a tekstovi su mu prevođeni na slovenački, engleski, makedonski i grčki jezik. Učestvovao je na 11. Bijenalu mladih umjetnika Evrope i Mediterana u Atini 2003. godine. Objavljivao je poeziju i prozu u mnogim časopisima država ex-Jugoslavije i u SAD. A objavio je kao autor i koautor i knjige: Zadaci iz marljivosti (2000), Rukopisi (2001), Dnevnik 2000 (2001), Projekat Kortasar (2002), Nepremostive razlike (2001).

Stevan Tontić

Rođen je u Grdanovcima kod Sanskog Mosta. 1946. godine. Živi u Sarajevu. Završio je studij filozofije sa sociologijom u Sarajevu. Prije 1992. bio je urednik u izdavačkoj kući "Svjetlost". Vrijeme od maja 1993. do kraja 2001. proveo je u egzilu u Njemačkoj. Pjesnik je, prozaist, esejist, antologičar i prevodilac s njemačkoga. Tontićeva djela prevedena su na više jezika. Objavio je zbirke poezije (između ostalih): Nauka o duši i druge vesele priče (1970), Hulim i posvećujem (1977), Crna je mati nedjelja (1983), Prag (1986), Sarajevski rukopis (1993, 1998), Blagoslov izgnanstva (2001). I knjigu proze: Tvoje srce, zeko (1998). Sastavio je antologije: Novije pjesništvo Bosne i Hercegovine (1990) i Moderno srpsko pjesništvo (1991).

Svetislav Travica

Rođen je 1939. godine. Pjesnik i prevodilac. Živi i radi u Bečeju. Prevodi poeziju sa ruskog jezika. Objavio je knjige pjesama: Mudrost kajanja (1966), Slike srećnog vremena (2001), Monolog (2005).

Ulvija Tanović

Rođena je 1980. godine u Sarajevu. Gimnaziju započela u Kopenhagenu u IB sistemu, a maturu položila u Prvoj gimnaziji u Sarajevu. Diplomirala na Odsjeku za engleski jezik i književnost, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2002. godine. Iste godine završila specijalizaciju na Odsjeku za amerikanistiku Smith Collegeu, SAD. Prevođenjem se počela baviti 1997. godine i još uvijek radi kao prevodilac-slobodnjak. Prevodila prozu i poeziju za književne časopise: “Odjek”, “Lica” i “Diwan”.

Vlatko Marinović

Rođen je u Mostaru 1982. godine. Živi u Mostaru, apsolvent je na Pravnom fakultetu. Na lokalnoj Hercegovačkoj televiziji, voditelj je i urednik emisije "Hit & Razvitak". Emisija se bavi proučavanjem i afirmiranjem urbane kulture na bh prostorima. Jedan je od osnivača Teatra "Sira". Objavljivao pjesme u časopisima "Most" i "Život". Zajedno sa Goranom Karanovićem i Ivom Krešićem autor je knjige pjesama Usred grada tmurna nalaktih se da povratim (2005).

Zilhad Ključanin

Rođen je 1960. godine u Trnovi kod Sanskog Mosta. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorirao je specijalizirajući duhovnu poeziju. Djelovao je kao urednik "Književne revije", kritičar i izdavač. Radio je kao glavni urednik izdavačke kuće “OKO” u Sarajevu. Piše poeziju, prozu, eseje i književno-teorijske tekstove. Predaje književnost na fakultetima u BiH. Objavio je: Sehara (1984), Mlade pjesme (1987), San urednog čovjeka (1990), Šehid (roman, 1998), Šehid (drama, 1999), Pjesme nevinosti (2000), Kad puknu pupoljci (2000), Nikada nisam bio u Bosni (2000), Čuješ li što niko ne čuje (2001) i Četiri zlatne ptice (2002).

Zdravko Kecman

Rođen je 1948. godine u Usorcima kod Sanskog Mosta. Živi i radi u Banjoj Luci. Srednju školu završio je u Sarajevu a studij srpskog jezika i jugoslovenske književnosti s bibliotekarstvom u Ljubljani 1976. godine. Piše putopise i uživa da posjećuje Julijske alpe. Zastupljen je u više antologija poezije i proze XX vijeka. Djela su mu prevođena na više jezika. Priredio je nekoliko antologija srpske poezije, pripovijetke, književne kritike, te uređivao između ostalih i časopis "Slovesa". Bavi se prevodilaštvom, književnom kritikom i esejistikom.

Objavio je 14 knjiga poezije i proze. Među njima: poeziju Portret vode (1980) i Ludilo pauka (1989), romane Rukopisna ostavština Tereze Žagar Komcove i Mrtva voda (1988), te Scabiosa trenta (2003).

Željko Grahovac

Rođen je 1955. godine u Zenici gdje i sada živi. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je kao prof. filozofije u gimnaziji Kakanj i kao urednik u GIK "OKO" Sarajevo. A sada radi u bibliotekarstvu. Urednik je časopisa "Život". Objavio je knjige poezije: Sveto rastrojstvo (1986), Kamen krcat je suncima (1997). Objavio je studije: Anđelko Vuletić - pjesnik žeđi i poruge (1998), Sricanje i nicanje (1999), Staništa i prominuća svjetlosti (2000), Ponestaje prostora (panorama najnovije bosanskohercegovačke poezije, 2001).

***

Art Creation Service

http://www.site4art.com/

Grupa umjetnika i dizajnera oformljena u aprilu 1992. godine u Sarajevu. Iz početka pod imenom Art Publishing. Osnivači su bili Bojan Bahić & Sanda Hnatjuk, a članovi su još i danas: Denis Basarić, Zoran Buletić, Nezir Trgo, Miran Jelenek i Adis Hondžo. Poslije 1995. godine Art Publishing nastavlja rad pod imenom Art Creation Service u Californiji, USA. Realizirali su mnogo izložbi, instalacija i dizajnerskih rješenja u Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, USA i BiH.

[predhodna stranica][sadržaj][sljedeća stranica]