| Diwan 15 - 16 |

GLOSAR AUTORA

Aleksandra Čvorović

Rođena je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirala je srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci gdje živi i radi kao profesor, pisac i novinar. Bila je učesnik književnih festivala u BiH, Srbiji, Sloveniji i Holandiji. Sarađivala je u časopisima "Putevi", "Glas srpski", "Puls", "Album", "Večernje novine", "Diwan", "Primera", "Bum", "Reč i misao". Objavila je knjige: Šapat glinenih divova (2000) i Anđeo pod krevetom (2002).

Aleš Debeljak

Rođen je u Ljubljani 1961. godine. Diplomirao je komparativnu književnopst i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Doktorirao je sociologije kulture na Maxwell School of Citizenship and Public Affairs na Syracuse univerzitetu u New Yorku. Pjesnik je, prevodilac i kulturološki kritičar. Njegov književni rad veoma je cijenjen u zapadnoj Evropi, Izraelu, Japanu i Americi. Objavljivao je knjige i tekstove na engleskom, japanskom, njemačkom, hrvatskom i srpskom, poljskom, mađarskom, češkom, španskom, slovačkom, litvanskom, finskom, franscuskom, italijanskom i rumunskom jeziku. Radi kao profesor i direktor u Centru za kulturalne i religijske studije ljubljanskog univerziteta.

Amela Iskrić

Rođena je 1988. god. u Gradačcu. Pohađa drugi razred gimnazije "Mustafa Novalić". Odlična je učenica. Iako lijepo pjeva i glumi, najčešće piše, a voli više prozu nego poeziju. Učestvovala je na radionicama za kreativno pisanje Gradačačkih književnih susreta 2002. i 2004. godine, gdje je zapažen njen književni talenat.

Anisa Avdagić

Rođena je 1977. godine u Gračanici. Živi u Tuzli. Diplomirala je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Magistarski rad također odbranila na Filozofskom fakultetu u Tuzli, gdje je i angažirana kao asistentica. Članica je Redakcije časopisa "Razlika/Différance". Objavljivala u časopisima "Razlika/Différance" i "Patchwork".

Asja Bakić

Rođena je 1982. u Tuzli gdje trenutno studira Filozofski fakultet na Odsjeku za bosanski jezik i književnost. Radila je kao novinar volonter na TV Tuzla i honorarno kao novinarka lista “Front slobode”. Govori španjolski, engleski i njemački jezik.  Pjesnikinja i feministkinja, vatrena je braniteljica prava homoseksualaca i ostalih marginaliziranih društvenih skupina.

Asmir Kujović

Rođen je 1973. godine u Novom Pazaru. Živi u Sarajevu i studira književnost na Filozofskom fakultetu. Bio je sekretar Društva pisaca BiH, a urednik je časopisa za kulturu “Lica”. Pjesničkim, proznim i esejističkim tekstovima zastupljen je u više časopisa, antologija, pregleda i panorama savremene bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti. Tekstovi su mu prevođeni na njemački, engleski, francuski, turski, flamanski, makedonski i slovenski jezik. Objavio je zbirke pjesama: Vojni sanovnik (1997), Zagrobni život (1999) i roman: Ko je zgazio gospođu Mjesec (2002).

Branislav Oblučar

Rođen je 1978. godine. Apsolvent komparativne književnosti i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je s Boškom Kuzmanovićem knjigu pjesama Anđeli su pali na tjeme (1997). Poeziju je objavljivao u “Zarezu”, “Quorumu”, “Konturama”, “Godinama novim”, “Sentu” i “Aktu”. Jedan je od urednika časopisa “Akt” i pokretača Bjelovarske udruge za kulturnu aktivnost - BUKA.

Branko Čegec

Rođen je 22. lipnja 1957. u Kraljevu Vrhu, Vrbovec. Diplomirao Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je ko-urednik u omladinskim novinama “Polet” i “Pitanja”. Od 1995. do 1989. glavni je urednik časopisa “Quorum”, a od 1989. do 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu “Oko”. Do 1993. godine urednik je u izdavačkoj kući “Mladost”, a 1992. godine pokreće vlastitu nakladničku kuću “Meandar”, koja djeluje od 1993. Godine 1998. izabran je za predsjednika uprave Hrvatskih neovisnih nakladnika. Od 1999. predsjednik je Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije. Godine 2002. osnovao je Centar za knjigu gdje se od početka 2004. objavljuje časopis za knjigu “Tema”, kojemu je i urednik.

Objavio je sljedeće knjige: Eros - Europa - Arafat (1980); Zapadno-istočni spol (1983); Presvlačenje avangarde (1983); Melankolični ljetopis (1988); Ekrani praznine (1992. i 2001); Fantom slobode (1994); i dr. Pjesme su mu prevođene na desetak jezika i uvrštene u više antologija i pregleda u zemlji i inozemstvu.

Danica Pavlović

Rođena 1976. godine u Beogradu. Diplomirala je Bibliotekarstvo i informatiku na Filološkom fakultetu u Beogradu. Sa grupom autora učestvovala je u projektu “Dnevnik 2000.” Centra za stvaralaštvo mladih (2001). Napisala je zbirku poezije Vertikalni horizont (2002). Zastupljena je u antologiji Diskurzivna tela poezije - poezija i autopoetike nove generacije pesnikinja (2004).

Danijela Kambasković-Sawers

Rođena je u Beogradu 1971. godine. Diplomiravši na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirala je 2000. godine tezom Recepcija australijske i novozelandske književnosti u Jugoslaviji Trenutno je doktorant univerziteta Macquarie u Sydneyu i priprema tezu iz oblasti engleskih sonetnih vijenaca elizabetinskog perioda. Radila je kao profesor engleskog jezika, i prevodilac, instruktor konferencijskog prevođenja, službenik za iseljenje izbjeglica, književni kritičar i novinar. U Canberri, uređivala je časopise iz oblasti zdravstva, Conquest, i Diabetes Management Journal. Nakon odlaska iz Srbije 1997. godine boravila je u Njemačkoj, Libanu i Australiji, a trenutno živi u Švicarskoj.

Dinko Delić

Rođen je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Gimnaziju je završio u Gradačcu, a Filološki fakultet u Beogradu 1980. godine. Profesor je, muzičar i pisac. Od 1993. živi u Tuzli, sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama. Urednik je časopisa “Diwan”. Učestvovao je u književnim manifestacijama u BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Maleziji. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, poljski, njemački, makedonski i malajski jezik. Objavio je zbirke kratkih formi Opljačkani sarkofag (1998) i Bosanska knjiga mrtvih (2001), a u pripremi je knjiga šansona, balada i bluesa Daroga za Katmandú. Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u časopisima i Internet izdanjima u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, USA, Austriji, Poljskoj i Maleziji.

Dubravka Đurić

Rođena je 1961. godine u Dubrovniku. Živi u Beogradu i bavi se poezijom, kritikom, prevođenjem i performansom. Bila je član "Zajednice za istraživanje prostora" i uređivala časopis za teriju umjetnosti "Mentalni prostor". Na Ženskim studijama predaje o feminističkoj teoriji, vizuelnim umjetnostima i plesu. Urednik je časopisa "ProFemina". Objavila je knjige poezije: Lepo je… (1983), Priroda meseca, priroda žene (1989), Oblaci i obale, oblaci i oblici (1989), Knjiga brojeva (1994), Klopke (1995).

Igor Banjac

Rođen je 1968. godine u Sarajevu. Živi u Sarajevu. Sarađuje sa UG "Ambrosia" u Odjeljenju za patologiju teksta. Urednik za BiH u Literarnom Konzorciju. Designer časopisa "Album". Objavljivao je poeziju i prozu na Internetu i štampano u "Albumu", "LitKonu", "Zarezu", "Kolapsu", "Severnom Bunkeru", i dr. Zastupljen je u antologiji M. Jergovića Ovdje živi Konan (1997). Objavio je knjigu Mironovo drugo putovanje (2001).

Jovanka Uljarević

Rođena je 1979. godine u Kotoru. Studira filozofiju i politikologiju, trenira mačevanje, piše poeziju i prozu. Pokretač je i urednik Internet stranice: www.cg-ars.org. Objavila je zbirku poezije Prije muva. Uključena je u rad organizacije LitKon, NDC mreže u Crnoj Gori. Saradnik je i kourednik više časopisa...

Julijana Matanović

Rođena je 1959. godine u Gradačcu. Ali kao djevojčica seli se u Slavoniju gdje je i odrasla. Gimnaziju je završila u Našicama. Diplomirala je na pedagoškom fakultetu u Osijeku, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje sada živi i radi. Urednik je Nakladnog zavoda Matice hrvatske i član redakcije časopisa "Književna revija". Pisac je više stručnih knjiga, hitmaker - novelist i romanopisac. Djela su joj prevedena na više jezika i doživjela su desetine izdanja: Zašto sam vam lagala (1997), Bilješka o piscu (2000) i Kao da smo otac i kći (2003).

Marko Košnik

Rođen je 1961. godine u Kranju. Veoma poznat multimedijalni umjetnik u Sloveniji i inostranstvu. Sarađivao je sa extremno alternativnim umjetnicima (Junajtit Adis, Laibach, Cavis Negra, Most), primarno bivajući kreator, konceptualist, tekstopisac, muzičar i performer u video i ambijentalnim projektima. Godine 1986. ustanovio je Egon March institut kao sekciju za teoriju, istraživanje i produkciju u polju novih medija. Od 1991. godine angažovan je na skupnim interdisciplinarnim projektima i instalacijama koji uključuju rukovođenje, programiranje interaktivnih sistema, živi performans, muzičko komponovanje i sinhronizaciju umjetničkog djelovanja i web-prezentiranja.

Marko Tomaš

Rođen je 1978. godine u Ljubljani. Boravio je u Somboru, Mostaru i Sarajevu, a trenutno živi u Zagrebu. Urednik je u biblioteci "Kolaps Book Production". Jedan od pokretača i urednika časopisa za književnost "Kolaps". Pjesme i novinske tekstove objavljivao je u časopisima: "Kolaps", "Album"; "BH dani"; "Libra Libera", "Quorum", "Zarez"; "Kartki"; "HA - art". Objavio je knjige: L’ amore al primo binocolo, sa M. Begićem, N. Ćišićem i V. Gatalom (2000); Tri puta trideset i tri jednako, sa M. Begićem i N. Ćišićem (2001); S rukama pod glavom (2002). U pripremi je druga samostalna zbirka poezije Mama ja sam uspješan.

Mehmed Begić

Rođen je u Čapljini 1977. godine. Živio je i školovao se u Mostaru, a sada živi u Sarajevu. Jedan je od urednika časopisa "Kolaps". Poeziju i prozu objavljivao je u bh, hrvatskim, poljskim i engleskim časopisima: "Nepitani", "Album", "Diwan", "Kolaps", "Omnibus" /www.omnibus.ba/, "Libra Libera", "Zarez", "Kartki", "HA-art", "Smallfry". Objavio je tri višeautorske zbirke pjesama: L' amore al primo binocolo (2000), sa N. Ćišićem, M. Tomašem i V. Gatalom; Tri puta trideset i tri jednako (2001), sa Ćišićem i Tomašem; Film (2001), sa L. Szopom, i samostalnu zbirku: Čekajući mesara (2002). Preveo je i uredio izbor poezije i pjesama Leonarda Cohena Moj život u umjetnosti (2003).

Mihajlo Pantić

Rođen je 1957. godine u Beogradu. Savremeni srpski pisac i književni kritičar koji je sav život proveo na Novom Beogradu. Uveo je prostor Novog Beograda u srpsku književnost. Doktor je književnih nauka, predaje Istoriju srpske književnosti, Pregled južnoslovenskih književnosti i Kreativno pisanje na beogradskom Filološkom fakultetu. Do sada je objavio preko 30 knjiga (pripovetke, eseji, studije, antologije), a priče su mu prevedene na dvadesetak svetskih jezika. Objavio je 8 zbirki priča, među njima i Novobeogradske priče (u tri izdanja: 1994, 1998, 2002) i, najnoviju, Ako je to ljubav (dva izdanja: 2003, 2004). Uređuje ediciju “Albatros” (izdavačka kuća “Filip Višnjić”). Bio je dugogodišnji urednik listova “Književna reč” i “Književne novine”. Takođe je uređivao “Književni glasnik” i “Sarajevske sveske”, a danas je glavni urednik “Sveta reči.”

Nedžad Ibrahimović

Rođen je u Tuzli 1958. godine. Studirao je u Tuzli, Zadru, Osijeku, Zagrebu i Hilversumu (Nizozemska). Predaje teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu Tuzla. Osim književnosti bavi se i filmom. Urednik časopisa "Razlika/Differance". Objavio je: Prelamanje eseja (eseji i književne interpretacije, 1990) i Čitalac na raskršću. Uvod u Midhata Begića (studija o književnoj kritici Midhata Begića, 2001).

Paula Petričević

Rođena je u Kotoru 1978. godine. Piše poeziju i prozu. Bila je učesnik književne radionice Fonda za otvoreno drustvo 1996/7/8.  Radovi su joj objavljeni u zborniku radionice "Rad na malom prostoru" i u pančevackim "Sveskama". Studira filozofiju u Beogradu.

Primož Repar

Rođen je 1967. godine u Ljubljani. Studirao je filozofiju i historiju. Urednik je časopisa za kulturu "Apokalipsa" i predsjednik istoimene izdavačake kuće. Pjesnik je prevodilac i esejist. Prevodio je djela Soerena Kierkegaarda sa danskog jezika na slovenački. Do sada objavio je pet knjiga poezije, a knjiga Eseji o Apokalipsi veoma je poznata i cijenjena u Sloveniji.

Ranko Milanović-Blank

Rođen je u Sarajevu 1959. godine. Diplomirao je sociologiju, a magistrirao filozofiju na sarajevskom univerzitetu. Bavio se sportom i plesom, performansom, medijima, edukacijom i izdavaštvom. Radi za nevladine organizacije i vrlo je poznat i uspješan u NGO sektoru BiH i šireg regiona. Od osnivanja 1997. godine glavni je urednik prvog i jedinog hard-core multi časopisa za književnost i kulturu “Album”. Piše pjesme i kratke priče, oglede, i druge kratke forme. Prevodi s engleskoga, rjeđe s njemačkog i francuskog jezika: poeziju, prozu, filozofiju, sociologiju, itd.

Robert Alagjozovski

Rođen je 1973. godine u Strumici. Magistrirao je komparativnu literaturu. Autor je dviju knjiga: Florilegij (2002, makedonski i engleski, dvojezično elektronsko izdanje) i Okrivljeni za postmodernizam (Magor, 2003). U desetogodišnjem radu na polju literature, teorije i novinarstva objavio je preko 150 tekstova različitih žanrova i tematike u gotovo svim makedonskim časopisima za kulturu. Urednik je u časopisu “Margina”.

Rusmir Mahmutćehajić

Rođen je 1948. godine u Stocu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, a postdoktorske studije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu (Belgija). Radio je kao direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju. Takođe, radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. 

Bio je podpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a za vrijeme rata u BiH i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je, ne slažući se s preovlađujućom politikom, ubrzo podnio ostavku. Živi u Sarajevu. Predsjednik je izdavačkog savjeta časopisa "Dijalog", urednik časopisa "Bosanskohercegovačka elektrotehnika" i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna.  

U užem znanstvenom području objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik. Djela su mu višestruko prevođena na strane jezike. 

Slađan Lipovec

Rođen je u Bjelovaru 1972. godine. Poetske, prozne i novinarske radove objavljivao je u “Homo volansu”, “Forumu”, “Quorumu”, “Vijencu”, “Sentu”, “Konturama” (www.konture.com), na “Lit.Konu” (www.litkon.org), na portalu “HTnet” (www.htnet.hr) i u “Zarezu”, za koji priređuje poeziju. Zastupljen je u zbirci stihova Posljednja topla noć, s Evelinom Rudan i Denisom Peričićem, Varaždinsko književno društvo, Varaždin, 2002. i u Ekran pričama 02, Zagreb, 2004. Objavio je zbirku pjesama Emily Dickinson u mom gradu, Naklada MD, Zagreb, 2003.

Tvrtko Klarić

Rođen je u Gornjem Vukšiću kod Brčkog 1955. godine. Od 1993. godine radi kao urednik svetojeronimskih izdanja u Zagrebu, a od 2002. godine živi u Zaboku. Pisac je, nakladnik i prevoditelj. Posebno se bavi prezentiranjem djela talijanskih pisaca: Margherite Guidacci, Prima Levija, Else Morante, Anne Marie Ortese, Goffreda Parisea, Maria Rigoni Sterna, Leonarda Sciascia. Radio je književne priloge na 3. programu Hrvatskog radija te u časopisima: Dubrovnik, Forum, Hrvatski rukopis, Hrvatsko slovo, Hrvatsko Zagorje, Jutarnji list, Marulić, Most (Mostar), Nova Istra, Odjek (Sarajevo), 15 dana, Polja (Novi Sad), Večernji list, Vijenac, Vjesnik i Zarez.

Željko Đurdević

Roden je 1976. godine u Banjaluci, gdje živi, studira i piše i maštari. Poeziju i prozu objavljivao je u mnogim domaćim i stranim književnim listovima i časopisima. Radovi su mu uvršteni u knjigu "Početak traganja za Legendom" sačinjenu od radova deset najboljih autora sa konkursa ReCreativa koji je obuhvatio područje bivše Jugoslavije. Objavio je knjigu poezije "Korak bliže" (1998) i "Samice ponoći" (2002).

Zoran Bognar

Rođen je 1965. godine u Vukovaru. Živi u Beogradu kao profesionalni književnik, izdavač i predsjednik fonda "Ars Longa". Piše poeziju, prozu, eseje i književnu kritiku. Poezija mu je zapažena u zemlji i inostranstvu te prevođena na mnoge evropske jezike. Objavio je dva romana i trinaest zbirki poezije, kao i dvije knjige poetsko-fenomenoloških mikroeseja.

Zoran Hamović

Rođen je u Beogradu 1957. godine. Diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bavio se muzikom, pozorištem i literaturom. Predavao je književnost i radio kao urednik u beogradskim književnim časopisima i izdavačkim kućama. Uređivao je književnost u “Studentu”, “Znaku”. “Književnoj kritici”, a trenutno je urednik u “Sarajevskim sveskama”. Piše za novine, sedmičnike i časopise. Osnivač je Balkanske asocijacije izdavača i vlasnik izdavačke kuće “Clio”.

***

Art Creation Service

http://www.site4art.com/

Grupa umjetnika i dizajnera oformljena u aprilu 1992. godine u Sarajevu. Iz početka pod imenom Art Publishing. Osnivači su bili Bojan Bahić & Sanda Hnatjuk, a članovi su još i danas: Denis Basarić, Zoran Buletić, Nezir Trgo, Miran Jelenek i Adis Hondžo. Poslije 1995. godine Art Publishing nastavlja rad pod imenom Art Creation Service u Californiji, USA. Realizirali su mnogo izložbi, instalacija i dizajnerskih rješenja u Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, USA i BiH.

[predhodna stranica][sadržaj][sljedeća stranica]

CCopyright Diwan 2002. Sva prava zadržana.
Preporučeno 800*600 ili više, Central European Windows ISO encoding.
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na javna.bi@bih.net.ba