| Diwan 15 - 16 |
RIJEČ UREDNIKA
Dragi & poštovani čitaoče!
"Diwan" br. 15-16 čekali ste duže nego je uobičajeno, čak i za časopis koji izlazi neredovno, kao što je slučaj s našim glasilom. Primite izvinjenje, a jadati se nećemo, jer svakodnevnica u BiH, ionako, donosi malo radosti. No, ono što je redakcija "Diwana" prikupila za Vaše zadovoljstvo izgleda ovako:
"Šarčevićeva filozofija", tekst Rusmira Mahmutćehajića, više je od prikaza i bilješke o izdavačkom poduhvatu sarajevske "Svjetlosti" - knjizi eseja Abdulaha Šarčevića. Mahmutćehajić je napisao esej o eseju, putopis u mišljenju i ezoterički dnevnik čitanja Šarčevićevih filozofema.
A, kao prvi temat, slijedi transkript okruglog stola pod naslovom: "Postapokaliptični diskurs - novi časopisi, nova osjećajnost", održanog na Gradačačkim književnim susretima, 29. maja 2004. godine. U dva panela (prijepodne) predstavljeni su časopisi i web-izdanja: "Album", "Apokalipsa", "Ars", "Diwan", "Kolaps", "Lica", "LitKon", "Margina", "ProFemina", "Quorum" i "Razlika/Différance". A (popodne) govorili su kritičari: Julijana Matanović, Nedžad Ibrahimović, Mihajlo Pantić, Branko Čegec, Zoran Hamović i malenkost Vašeg urednika.
Na radionicama Gradačačkih susreta i ovom okruglom stolu zapažen je doprinos performera i multimedijskog umjetnika Marka Košnika iz Ljubljane (što, nažalost, nismo mogli predstaviti štampanim tekstom). Posebnu pažnju privukla je žustra debata urednika sa kritičarima, debata koju je predvodio Ranko Milanović-Blank, uz Roberta Alagjozovskog, Marka Tomaša, Asmira Kujevića, Primož Repara, Jovanku Uljarević, Igora Banjca, Danicu Pavlović i Slađana Lipovca. Uzburkanost u književnoj 'kolektivnoj svijesti', nakon ove debate i nakon GKS 2004. još uvijek se nije stišala.
Studija "Grupna slika s damom" Tvrtka Klarića prilog je obilježavanju stogodišnjice rođenja Nikole Šopa, jednog od najboljih pjesnika bosanskohercegovačkih. Ova studija o 'poetskom suodnosu Margherite Guidacci i Nikole Šopa’ dragocjen je zapis o prevođenju literarnih vrijednosti iz jedne kulture u drugu i o neumornoj Margheriti Guidacci, razgonitelju poetske praznine između Italije, Hrvatske i Bosne.
Aleš Debeljak i njegova "Srpska poezija 80-ih" otvaraju drugi temat posvećen poeziji u Srbiji s kraja XX vijeka. Kao posmatrač "izvan", Debeljak je ponudio kulturalno-kritičke procjene "srpskog armagedona" u tekstu objavljenom 1993. godine, usred disolucijskih ratova i tranzicijskog rašomona država ex-Jugoslavije. A kao 'odgovor' Mihajlo Pantić, Dubravka Đurić i Zoran Bognar načinili su "unutra/izvan", po vlastitom estetičkom stanovištu, tri izbora srpske poezije uz odgovarajući programski tekst. Smatramo da su ove antologije i poetički pristup višestruko dragocjeni: čitalačkoj javnosti u BiH kao informacija o pjesništvu "tamo daleko", a kritičarskoj sceni u Srbiji kao korektiv, jer su Đurićeva, Pantić i Bognar subverzivno intervenirali u okoštali kanon srbijanske književno-vrednosne prakse.
Poeziju između temata pisali su: Branislav Oblučar, Amela Iskrić, Slađan Lipovec, Mehmed Begić, Asja Bakić, Željko Đurđević i Paula Petričević. Oni su kao učesnici Gradačačkih susreta 2004. ostavili upečatljiv dojam rasprsnućem urbanog horizonta koji se čita u njihovom stihu.
Danijela Kambasković-Sawers darovala nam je prozu koja privlači svježinom i nenametljivošću. Aleksandra Čvorović napisala je prikaz nove knjige Zdravka Kecmana. Dok Anisa Avdagić u pregledu "Feministička stanovišta" teorijski sugeriše poziciju Drugog koju smo i propitivali u ovom dvobroju "Diwana".
Jer, kaže Mahmutćehajić: "naspram ideologijskih i tiranijskih pothvata zatvaranja postojanja u ... granice protječe Šarčevićev filozofijski govor u kojem je on otvoren za svako slušanje..." To slušanje bilo je važno i u poeziji Nikole Šopa, kao i u pismu "nevidljive pesničke generacije" kojeg emanira Dubravka Đurić. Važno: da se re-prezentira, da se preobrazi iz diskriminacije u afirmaciju. A 'neprijateljski Drugi' - kako još uvijek, nažalost često, funkcionira označitelj kulturne razmjene između Srbije i BiH - da promijeni predznak u spoznanju potrebe za uzajamnim priznanjem. A samo takvo priznanje i može biti.
Nadam se da ću uskoro u ruci držati publikaciju nekog izdavača, naprimjer iz Beograda, i čitati pregled/antologiju bošnjačke i bosanskohercegovačke poezije namijenjenu čitalaštvu 's druge strane Drine', ne kao reciprocitet, već reverzibilnost sistemu uzaludne mržnje.
Tuzla, 19.04.2005.
Vaš urednik, Dinko Delić
CCopyright
Diwan 2002. Sva prava zadržana.
Preporučeno 800*600 ili više, Central European Windows ISO
encoding.
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na javna.bi@bih.net.ba