Diwan 13-14

| Diwan 13 - 14 |

RIJEČ UREDNIKA

Dragi & poštovani čitaoče!

Zadovoljstvo mi je predstaviti Vam "Diwan" 13-14 koji smo u potpunosti posvetili prevođenju. Naime, malenkost Vašeg urednika boravila je u Beogradu od 23. do 27. oktobra 2003. na 16. susretu evropskih časopisa za kulturu EUROZINE mreže, gdje su pod nazivom EVROPA I BALKAN: POLITIKE PREVOĐENJA učestvovali urednici preko 50 različitih časopisa za kulturu iz Evrope, a uz njih 30-ak urednika sa Balkana i nekoliko iz BiH. Prema riječima uvodničarke Joy Sisley sa univerziteta Warwick (UK): 'prevođenje konstituira književni sistem asimetričnim protokom iz jedne kulture u drugu'. I još: 'politika prevođenja je politika komunikacije i kontrole informacija gdje se prevođenje označava kao treći prostor', kao disciplina 'srodna sa postkolonijalnim i kulturalnim studijama'. Ili , kako reče Jose Lambert, profesor iz Belgije: 'prevođenje treba opservirati kao tržište, kao industriju u kojoj prevođenje nije tehničko pitanje već detektor laži u globaliziranom društvu'.
Zato su u ovom dvobroju "Diwana" prevođenje iz lingvističkog polja 'premještali' u interkulturalni prostor: Zvonimir Radeljković, António Sousa Ribeiro, Tomislav Longinović, Francis R. Jones, Dušan I. Bjelić, Ivan Pederin i Svetlana Slapšak. Njihove teorijske opaske o 'kulturnoj hegemoniji', o 'mostovima između kultura', o 'uključivosti i isključivosti' balkanskog i evropskog identiteta, o 'krađi jezika' i 'strategijama višejezičnosti' između 'oficijelnog diskursa' i marginaliziranih grupa, o 'prelamanju' između 'izvornog i ciljnog jezika' vrlo su inspirativne. I provokativne za bh javnost gdje 'monstrum trojezičnosti' nalaže i međusobno službeno prevođenje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. A posebno kada 'vitalni nacionalni interes' može biti razlog za veto, za moratorijum na razvoj postdaytonske BiH.
No, dalje od bosanske stvarnosti, predstavljamo Vam 8 savremenih američkih pjesnika: Charlesa Bernstina, Boba Perelmana, Jeroma Salu (u razigranom prevodu Dubravke Đurić), te Augusta Highlanda, Corey Mesler, Andrewa Shelleyja (porijeklom Englez), Luisa Cabaloquinta i Larryja Jaffa (prevod visprene Ulvije Tanović). Vaš urednik obavio je intervju sa Augustom Highlandom u cilju da bh čitaocima predoči 'pjesnički uradak' na kompjuteru koji karakterizira njegovu tehniku i poetiku. Augie kaže: 'hiper-književna fikcija, next-gen nanopoetika, lingvistički inženjering, spajanje žanrova i metapoetični teatar jesu žanrovi koje sam stvorio... da bih aranžirao... digitalnim sredstvima produkciju svojih književnih djela... ali ja sam u srcu klasicist'... No, svojevrsna 'cyber sintaksa' koju možemo naći kod Highlanda bliska je u hermetičnosti sa poetskim genijem Tomaža Šalamuna (prevod vrijednog Zdravka Kecmana). U ciklusu "Wittgensteinove sjenke", koji eksluzivno objavljujemo za prostor bhsc štokavštine, slavni Šalamun šokira nesvakidašnjim rješenjima u slojevima pravopisa, gramatike i sintakse.
Poseban kvalitet ovom tematu daju Tatjana Lukić i Danijela Kambasković-Sawers. Dame su 'kao iz rukava' načinile, komplementarno jedna drugoj, izbor australijske poezije i predočile nam stihove 15 pjesnika 'odozdo' (down under), sa kontinenta Kangaroo. U izboru Tatjane Lukić "Opipavanje pulsa", čitamo MTC Cronin (Margie Cronin), SK Kelena (Stephena Kelena), Jan Owen i Petera Skrzyneckog predstavljene sa nekoliko pjesama. Dok "Muze u antipodima", izbor Danijele Kambasković-Sawers, nudi po jednu modernu aussie pjesmu inspirisanu starom Grčkom i Rimom u pismu: Dorothy Porter, Jean Talbot, Gwen Harwood, A. D. Hopea (Aleca Derwenta Hopea), Gig Ryan, Roberta Adamsona, Rosemary Dobson, Petera Portera, A.D. Cousinsa (Anthonyja Douglasa Cousinsa), Danijele Kambasković-Sawers i Davida Maloufa
Bratski tandem Ličina, prevodioci sa 'dalekog sjevera', obradovali su nas stihovima švedskih pjesnika: Bengta Emila Johnsona, Larsa Gustafsona i Vernera Aspenstrema (prevod Refika Ličine) i njemačkih poetesa: Rose Auslender i Neli Zaks (prevod Bajrama Ličine). Shodno tome, Stevan Tontić omogućio nam je čitanje stihova njemačkog pjesnika i prevodioca Richarda Pietraßa.
Zoran Đerić iz Poljske šalje nam pjesme Tadeuša Ruževiča, a Ferida Duraković šaljivu crticu Gustava Murina iz Slovačke. Kerima Filan podarila nam je "Koncine", poznatu priču turskog pisca Halduna Tanera, a Zorislav Paunković "Hotel Budućnosti", priču donedavno zanemarenog osetinsko-ruskog pisca Gajte Gazdanova. Iz zbirke "Teatar panike" Emir Salihović preveo je stihove irsko-kanadskog poete Williama Patricka Woodcocka.
'Usamljen' među prevodiocima, Jovica Aćin napisao je priču "Telepatska tehnika" koja na zavodljivo provokativan način varira mogućnosti 'prevođenja' palimpsestnog teksta za koji nismo sigurni ni kako je 'izgledao', ni šta u njemu 'piše'. A Tatjana Lukić, Nikola Čobić i Danijela Kambasković-Sawers, pisci iz dijaspore, napisali su na internet listi PoesisBalcanis /www.topica.com/ pisma o teškoćama prevođenja vlastite poezije sa maternjeg na jezik kojim se profesionalno služe. Tanja Stupar Trifunović, prikazom "Egzotična potraga za Bogom", približila nam je bestseler "Ekstaza" indijskog romanopisca Sudira Kakara preveden na 91 jezik.
Kao komentar ovog temata, pročitaćete tekst "Ništa žalosnije od mrtvih ptica" doajena Esada Durakovića. Jer čovjek koji je prepjevao "1001 noć", 7 zlatnih arabljanskih oda i književna značenja Kur'ana, itekako, ima o umjetnosti 'prenošenja' šta da kaže.
Ilustracije i design za ovaj "Diwan" djelo su Bojana Bahića i Ozrena Pavlovića. Ovaj maestralni tandem fascinira oči 'podbule od teksta' jasnoćom i transparentnošću svoje likovne poetike. Šta im uzvratiti, nego pohvalu. Kao i prevodiocima (naravno), čijoj smo 'umjetnosti iz druge ruke' posvetili ovo izdanje.
Na kraju, velika mi je radost, dragi čitaoče, reći kako je "Diwan", prvi iz BiH, primljen u asocijaciju evropskih časopisa EUROZINE /www.eurozine.com/. Višegodišnji napori da se regionalnom i evropskom čitateljstvu predstave književne vrijednosti BiH, a da se u "Diwanu" pročitaju zanimljivi strani autori, urodili su plodom. Kao partner ovog net-magazina moćićemo da izabrane domaće autore predstavimo direktno na Eurozine-siteu, a da preuzmemo uzvratno tekstove poznatih autora iz Evrope.
Inače, u Tallinu u Estoniji, od 14. do 17. maja 2004. održan je i 17. susret evropskih časopisa za kulturu pod organizacijom EUROZINE mreže. Sa temom KNJIŽEVNA REPUBLIKA: ČASOPISI ZA KULTURU U EVROPSKOJ JAVNOSTI učesnici skupa, kao tvorci prostora za slobodnu razmjenu ideja, tražili su forme slobodnog diskursa u sveopštoj 'intelektualnoj krizi' i u javnom mnenju 'koloniziranom' od globalnih korporacija. Bar mi, u daytonskoj BiH, znamo šta kolonizacija znači...

Tuzla , 27.06.2004.
Vaš urednik, Dinko Delić

[predhodna stranica][sadržaj][sljedeća stranica]