| Diwan 11 - 12 |

GLOSAR AUTORA

 

Aleksandar Bečanović

Rođen je 1971. godine. Živi u Baru. Piše poeziju i književnu kritiku, a prevodi filozofske tekstove. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Dobitnik Ratkovićeve nagrade za 2002. godinu. Objavio je knjige poezije: Ulisova daljina (1994), Jeste (1996), Ostava (1998), Mjesta u pismu (2001).

 

Aleksandra Čvorović

Rođena je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirala je srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci gdje živi i radi kao profesor, pisac i novinar. Bila je učesnik književnih festivala u BiH, Srbiji, Sloveniji i Holandiji. Sarađivala je u časopisima "Putevi", "Glas srpski", "Puls", "Album", "Večernje novine", "Diwan", "Primera", "Bum", "Reč i misao". Objavila je knjige: Šapat glinenih divova (2000) i Anđeo pod krevetom (2002).

 

Amir Brka

Rođen je 1963. godine u Tešnju , gdje je završio gimnaziju. Studij južnoslavenskih književnosti i maternjeg jezika okončao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Tešnju i vodi Centar za kulturu i obrazovanje, u kojem je, pored ostalog, zasnovao izdavačku djelatnost koja je do sada publikovala više od 60 naslova. Pjesme su mu prevođene i na njemački, slovenski, engleski i poljski jezik.

Objavio je: Prirodni redoslijed (1996), Bjelina paspartua (1997), Zavičajni muzej (1998), Antikrist u jeziku (1999), Monografija grada (2001), Na pergameni lica : izdanje sa knjigom Kvintni krug D. J. Danilova (2001), Antikristul în limba" (Bukurešt, 2001), Svjetlosti kasabe: iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja (2002), Izložba sitnih životinja (2003) .

 

Atif Kujundžić

Rođen je 1947. godine u Gračanici. Radio u Tuzli kao direktor Doma mladih. Sada živi u Lukavcu i bavi se izdavaštvom. Objavio je više knjiga poezije, esejistike, publicistike. Rado piše o slikama i slikarima.

Objavio je: Lira u predgrađu (1976); Nadrastanje (1980); Zora put nastavlja (1983); Mogućnost za samoću (1985); Prethodnica (1986); Pjesma o prijateljima ili Put (1997); Put i Krug (1998); Pjesme o pticama (1998); Muške, ženske i druge pjesme (1998); Šta to znači biti čovjek (1999); Vuk i janje (1999); Priče o dječacima i psima (2000); Režem drva i druge reklame (2002).

 

Danijela Kambasković-Sawers

Rođena je u Beogradu 1971. godine. Diplomiravši na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirala je 2000. godine tezom Recepcija australijske i novozelandske književnosti u Jugoslaviji Trenutno je doktorant univerziteta Macquarie u Sydneyu i priprema tezu iz oblasti engleskih sonetnih vijenaca elizabetinskog perioda. Radila je kao profesor engleskog jezika, i prevodilac, instruktor konferencijskog prevođenja, službenik za iseljenje izbjeglica, književni kritičar i novinar. U Canberri, uređivala je časopise iz oblasti zdravstva, Conquest , i Diabetes Management Journal . Nakon odlaska iz Srbije 1997. godine boravila je u Njemačkoj, Libanu i Australiji, a trenutno živi u Švicarskoj.

 

Dinko Delić

Rođen je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Gimnaziju je završio u Gradačcu, a Filološki fakultet u Beogradu 1980. godine. Od 1993. živi u Tuzli, sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama. Dinko Delić je učestvovao u mnogim književnim manifestacijama u BiH, Crnoj Gori i Sloveniji. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, poljski, njemački i makedonski jezik. Objavio je zbirke kratkih formi Opljačkani sarkofag (1998) i Bosanska knjiga mrtvih (2001). Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u Internet izdanjima: “Muse Apprentice Guild” (USA), "LitKon" (Hrvatska) i "Blesok" (Makedonija), te u časopisima i novinama: "Književna kritika" (Srbija) , "Putokaz", "Književna revija", "Szescsetszescdziesiatszesc" (Austrija), "Most", "Lica", "Forum Bosnae", "Behar" (Hrvatska) , "Kartki" (Poljska), "Album", "Odjek", “Godišnjak Preporoda", Iza", "CYM" (Makedonija) , "Hrvatska misao","Ars" (Crna Gora) , "Prosvjetni list", “Razlika/Differance” Balcanes (Slovenija), "Kolaps" i "Diwan".

 

Dragoslav Dedović

Rođen je 1963. godine u Zemunu. Nakon okončanog studija žurnalistike u Sarajevu radio je kao urednik u tuzlanskom "Grafičaru". Živi u Njemačkoj. Novinar je Bosanskog programa Radija Deutsche Welle u Kölnu.

Objavio je: Izađimo u polje , (1988), Cirkus Evropa , (1990), Von edlen Mördern und gedungenen Humanisten “, (O plemenitim ubicama i najmljenim humanistima), 44 Gedichte/pjesme & 1 Essay/esej, Klagenfurt/Celovec 1997, Das Kind. Die Frau. Der Soldat. Die Stadt , zeitgen ö ssische Erz ä hlungen aus Bosnien - Herzegowina (1999), Evakuacija (1999), Eine Kawasaki f ü r Wukman Dedovitsch , Gedichte (2001).

 

Dubravka Đurić

Rođena je 1961. godine u Dubrovniku. Živi u Beogradu i bavi se poezijom, kritikom, prevođenjem i performansom. Bila je član "Zajednice za istraživanje prostora" i uređivala časopis za teriju umjetnosti "Mentalni prostor". Na Ženskim studijama predaje o feminističkoj teoriji, vizuelnim umjetnostima i plesu. Urednik je časopisa "ProFemina". Objavila je knjige poezije: Lepo je… (1983), Priroda meseca, priroda žene (1989), Oblaci i obale, oblaci i oblici (1989), Knjiga brojeva (1994), Klopke (1995).

 

Ferid Muhić

Rođen 1943. u Mahoji (Zavidovići). Profesor Univerziteta, (savremena filozofija), u Skopju; gostujući profesor na Floridia State University, new York State University, ISTAC, Kuala Lumpur, Malaysia.

Objavio je: Kritički metodi , Filozofija Ikonoklastike , Motivacija i meditacija , Štit od zlata , Noumenologija tijela , The Study in Fragmentation and Despair , Logos i hijerarhija , Mišljenje u akciji , Smisao i vrlina ; i poeziju: Falco Peregrinus , Sto koraka iznad , Dim ugarka snova .

 

Goran Sarić

Rođen je 1959. u Konjicu. Diplomirao je književnost u Sarajevu gdje djeluje kao aktivist Književne omladine BiH. Radio je kao kritičar, pjesnik i član redakcije časopisa "Književna revija". Sada živi u Holandiji i radi kao pisac, prevodilac i bibliotečki radnik (prvi je na ex-jugoslovenskom području preveo kultni roman za djecu Pluk, dječak iz Solitera , spisateljice Annie M.G. Schmidt. Objavio je knjige poezije: Osmišljeni suteren (1985), Od kolijevke pa do bajke (1986), Naprijed u kameno doba (1998), Ipak ljubavne pjesme (1990).

 

Harris Džajić

Rođen je 1973. godine u Kasselu, Njemačka. Studij književnosti, publicistike i prava završio je u Goettingenu gdje p redaje štokavski (bhsc) jezik. Piše prozu i liriku na bosanskom i njemačkom jeziku. Objavio je više tekstova u raznim književnim časopisima. Glavni je urednik književnog časopisa "Wortlaut".

 

Ivan Lovrenović

Rođen je 1943. u Zagrebu, a odrastao u Mrkonjić-Gradu. U Zagrebu je završio gimnaziju i filozofski fakultet. Živio je u Mrkonjiću, a od 1976. u Sarajevu. Bio urednik u reviji “Odjek”, a potom glavni urednik izdavačke kuće “Svjetlost”. Od početka 1993. živi na privremenim adresama. Poslije rata radi kao urednik i kolumnista u izdavaštvu. Uticajni intelektualac i kulturni radnik, romanopisac i esejista. Istaknuta djela su mu: Putovanje Ivana Frane Jukića (1977), Književnost bosanskih franjevaca (1982), Labirint i pamćenje (1989), Liber memorabilium (1994), Bosna, kraj stoljeća (1996), Unutarnja zemlja (1998), i dr.

 

Irfan Horozović

Rođen je 1947. u Banjoj Luci. Diplomirao je Komparativnu književnost u Zagrebu. Živi u Sarajevu i zaposlen je u Igranom programu TVFBiH. Pripovjedač je: Talhe , Karta vremena , Prognani grad , Bosanski palimpsest . Romansijer: Kalfa , Berlinski nepoznati prolaznik , Filmofil , Imotski kadija , William Shakespeare u Dar es Salaamu , Psi od vjetra . Dramski pisac: Ružičasta učiteljica , Soba , Pehlivan Arif Tamburija , Šeremet , Proba , Tri Sabahudina , pjesnik i esejist. Pisao je i scenarije, a d ramski tekstovi su mu izvođeni na radiju, u teatr u i na televiziji. Neki od tih tekstova su prevedeni i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Djela su mu prevođena na više jezika , a uvrštena u brojne antologije pripovijetke, poezije i drame,

 

Jasna Šamić

Rođena je 1949. u Sarajevu. Završila je gimnaziju i srednju muzičku školu, a i diplomirala orijentalistiku (turski, arapski i persijski jezik) u Sarajevu. Doktorirala je na Sorboni u Parizu iz oblasti sufizma i historije Bosne. Radila je kao vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, sarađivala sa RFI (francuski radio) i bila direktor u Francuskom nacionalnom centru za istraživanje (CNRS). Danas živi između Pariza i Sarajeva kao slobodan umjetnik. Objavljivala je poeziju, prozu i eseje u periodici svih država ex-Jugoslavije i u inostranstvu. Djela su joj prevođena na francuski i španski jezik. Autor je više zapaženih knjiga poezije, proze, drame i teorijskog teksta.

 

Josip Mlakić

Rođen je 1964. u Bugojnu. Živi i radi u Uskoplju/G. Vakufu. Gimnaziju je završio u Uskoplju/G. Vakufu, a u Sarajevu diplomirao na Mašinskom fakultetu. Bavi se književnošću i pisanjem scenarija.

Objavio je zbirke priča: Puževa kućica (1997), Odraz u vodi (2002) i Obiteljska slika (2002), te romane: Kad magle stanu (2000) i Živi i mrtvi (2002).

 

Jovanka Uljarević

Rođena je 1979. godine u Kotoru. Studira filozofiju i politikologiju, trenira mačevanje, piše poeziju i prozu. Pokretač je i urednik Internet stranice: www.cg-ars.org. Objavila je zbirku poezije Prije muva . Uključena je u rad organizacije LitKon , NDC mreže u Crnoj Gori. Saradnik je i kourednik više časopisa...

 

Julijana Matanović

Rođena je 1959. godine u Gradačcu. Ali kao djevojčica seli se u Slavoniju gdje je i odrasla. Gimnaziju je završila u Našicama. Diplomirala je na pedagoškom fakultetu u Osijeku, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje sada živi i radi. Urednik je Nakladnog zavoda Matice hrvatske i član redakcije časopisa "Književna revija". Pisac je više stručnih knjiga, hitmaker - novelist i romanopisac. Djela su joj prevedena na više jezika i doživjela su desetine izdanja: Zašto sam vam lagala (1997), Bilješka o piscu (2000) i Kao da smo otac i kći (2003).

Kader Abdolah

Ro đ en je 1954. godine . Iransko - holandski pisac , poti č e iz veoma ugledne porodice . Kaderov č ukundjed Qhaem Megham Ferahni , koji slovi za osniva č a moderne iranske knji ž evnosti , bio je ministar u posljednjoj perzijskoj vladi prije dolaska š ahove dinastije na vlast . No , uspostavljanje Homeinijevog re ž ima i surovi obra č un nove vlasti sa politi č kim neistomi š ljenicima primoravaju Kadera da napusti svoju domovinu . Kao ugledan pisac u egzilu, na poziv Ujedinjenih Nacija od 1988. nastanjuje se u Holandiji. Objavljuje prozu na holandskom jeziku ( De adelaars – Sokolari) i De meisjes en de partizanen (Djevojčice i partizani), zatim roman De reis van de lege flessen (Putovanje praznih flaša) i knjigu novinskih kolumni Mirza, zatim roman, Spijkerschrift (Klinasto pismo). Knjige Kadera Abdolaha prevedene su do sada u USA, Francuskoj i Italiji.

 

Krištof Dovjak

Ro đ en je 1967. godine u Kulltorpu , Š vedska . Ž ivi i radi u Ljubljani kao slobodni umjetnik . Diplomirao je iz komparativne knji ž evnosti i filozofije . Bio je pozori š ni kriti č ar , pet godina dramaturg u celjskom pozori š tu . Objavio je: Vetar u Odiseju (poezij a , 1999) i drame : Š ah mat , Antigona , Bogota - Stoprviput , Belle P â ris ili obra č un u Louvru .

Marko Tomaš

Rođen je 1978. godine u Ljubljani. Boravio je u Somboru, Mostaru i Sarajevu, a trenutno živi u Zagrebu. Urednik je u biblioteci "Kolaps Book Production". Jedan od pokretača i urednika časopisa za književnost "Kolaps". Pjesme i novinske tekstove objavljivao je u časopisima: " Kolaps ", " Album "; " BH dani "; " Libra Libera ", " Quorum ", " Zarez "; " Kartki "; " HA - art ". Objavio je k njige : L ' a more al p rimo b inocolo , sa M . Begi ć em , N . Ć i š i ć em i V . Gatalom (2000); Tri puta trideset i tri jednako , sa M . Begi ć em i N . Ć i š i ć em (2001); S rukama pod glavom (2002). U pripremi je druga samostalna zbirka poezije Mama ja sam uspje š an .

 

Mehmed Begić

Rođen je u Čapljini 1977. godine. Živio je i školovao se u Mostaru, a sada živi u Sarajevu. Jedan je od urednika časopisa "Kolaps". Poeziju i prozu objavljivao je u bh, hrvatskim, poljskim i engleskim č asopisima : " Nepitani ", " Album ", " Diwan ", " Kolaps ", "Omnibus" / www . omnibus . ba /, " Libra Libera ", " Zarez ", " Kartki ", " HA - art ", " Smallfry ". Objavio je tri višeautorske zbirke pjesama: L' amore al primo binocolo (2000), sa N. Ćišićem, M. Tomašem i V. Gatalom; Tri puta trideset i tri jednako (2001), sa Ćišićem i Tomašem; Film (2001), sa L. Szopom, i samostalnu zbirku: Čekajući mesara (2002). Preveo je i uredio izbor poezije i pjesama Leonarda Cohena Moj život u umjetnosti (2003).

 

Melika Salihbeg Bosnawi ( ranije Salihbegović)

Rođena je u Sarajevu 1945. godine. Gimnaziju je završila u Sarajevu. Zatim studira političku znanost i filozofiju sa komparativnom književnosti na Sveučilistu u Zagrebu. Postdiplomski studij iz suvremene filozofije abr je na Filozofskom fakultetu u Sarajevo. Slobodno istraživanje "Ontologije moderne umjetnosti" u Parizu. Kasnije studije orijentalistike (arapski i perzijski jezik) u Sarajevu prekida 1979. godine dugogodišnji politički progon, zatvaranje, izgnanstvo i prešućivanje njenog književnog i intelektualnog rada. Objavila je brojne pjesme, pripovijetke, eseje, scenarija, prevode, u sarajevskim, zagrebačkim, beogradskim i ljubljanskim časopisima. Objavila je petnaestak različitih knjiga, a posjeduje mnoštvo neobjavljenih rukopisa iz vremena komunističkog pregona. Istaknuta djela su joj: Sedmi padež, ili pouka iz gramatike (1977), Bilo što (1978), Dvorac od biljura (1982), Nebeska deva (1986), Ruža tmice / Rose of Darkness (1997), Srebrenica je zvijezda padalica (2000).

 

Mirko S. Božić

Rođen je 1982. godine u Mostaru. Student hrvatskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Piše poeziju i prozu. Njegovi prvi radovi su veoma zapaženi. Objavio prvu knjigu pjesama Jedrim kroz buru (2001).

 

Miljenko Buhač

Ro đ en je 1961. godine u Š irokom Brijegu . Diplomirao je ekonomiju u Mostaru , ali svoju profesionalnu karijeru zapo č inje kao novinar . Radio je u " Ve č ernjim Novinama ", " Valteru ", " LOM - u ", " Na š im Danima ", Radio - Mostaru , Radio - Sarajevu , itd . Krajem 1991. godine odlazi u Salzburg ( Austrija ), a nakon povratka ž ivi i radi u Mostaru . Profesionalno se posvetio menad ž mentu i marketin š kim pitanjima modernih medija ( Interneta ) i tehnologija . Objavljivao je u č asopisima " Motri š ta " i "Ž ivot ". Objavio je knjigu proze Glasovi iz Propunte (2004).

 

Mlađen Trifunović

Rođen je 1972. godine u Jajcu. Živi u Banjaluci. Odgajan (prema vlastitoj izjavi) u duhu malograđanštine. Po završetku srednje škole postaje mašinski tehničar, pa profesor geografije, pa apsolvent filozofije sa elementima sociologije. Subotnji odlasci na pijacu ga umaraju.

 

Muhamed Zlatan Hrenovica

Rođen je 1947. godine u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a Filološki fakultet u Beogradu. Postdiplomske studije pohađao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Sarajevu i radi kao direktor Biblioteke grada Sarajeva. Bavi se publicistikom, ali prvenstveno komponovanjem i pisanjem pjevane poezije i šansone.

 

Muharem Bazdulj

Rođen 1977. godine u Travniku. Živi u Travniku, a radi kao novinar za magazin " Dani" i piše za medije i časopise u regiji. Dosad je objavio četiri knjige.

 

Nesim Tahirović

Rođen je 1941. godine u Tuzli. Živi i radi u Tuzli. Od 1958. do 1961. godine studirao je slikarstvo kod profesora Koste Hakmana. Uz slikarstvo bavi se i primjenjenom umjetnošću i scenografijom. Tokom tridesetpetogodišnjeg umjetničkog stvaranja izlagao je na preko 50 samostalnih i 100-ak zajedničkih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više različitih nagrada, a djela mu se nalaze u raznim muzejima i privatnim zbirkama širom svijeta.

 

Olga Tokarczuk

Ro đ ena je u Sulechowu 1962. godine. Studirala je psihologiju na univerzitetu u Var š avi , a živi u Wałbrzychu. Najznačajnija je savremena poljska književnica srednje generacije. Izuzetno značajna prozaistkinja i esejistkinja, nagrađena brojnim nagradama. Njeni romani prevođeni su na francuski i njemački jezik. Objavila je zbirku priča Ormar (Szafa, 1997). A u razdoblju od 1993. do 1998. objavljena su joj četiri romana Putovanje ljudi knjige (Podróż ludzi księgi) , E. E, Pravijek i druga vremena (Prawiek i inne czasy ) i Dnevni dom, noćni dom (Dom dzienny, dom nocny) . Roman Pravijek i druga vremena jedan je od najčitanijih poljskih romana 90-ih.

 

Radivoj Šajtinac

Rođen je 1949. godine u Zrenjaninu. Školovao se u Zrenjaninu, a u Beogradu na Filološkom fakultetu diplomirao je Svjetsku književnost i teoriju književnosti. Glavni je urednik zrenjaninskog časopisa za kulturu i umjetnost ''Ulaznica". Proza, poezija i eseji prevođeni su mu na engleski, francuski, njemački, ruski, mađarski, grčki, rumunski, turski, slovački, češki, slovenački i makedonski jezik. Žanrovski je vrlo raznovrstan pisac. Objavio je 20-ak knjiga pjesama, romana, priča, eseja i jednu knjigu za djecu.

 

Rusmir Mahmutćehajić

Rođen je 1948. godine u Stocu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, a postdoktorske studije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu (Belgija). Radio je kao direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju. Takođe, radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. 

Bio je podpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a za vrijeme rata u BiH i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je, ne slažući se s preovlađujućom politikom, ubrzo podnio ostavku. Živi u Sarajevu. Predsjednik je izdavačkog savjeta časopisa "Dijalog", urednik časopisa "Bosanskohercegovačka elektrotehnika" i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna.  

U užem znanstvenom području objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.  Djela su mu višestruko prevođena na strane jezike. 

 

Saša Radojčić

Rođen je u Somboru 1963. godine. Živi u Somboru i piše poeziju, eseje i kritiku. Sa njemačkog jezika prevodi filozofsku esejistiku. Objavio je četiri knjige pjesama (posljednja: "Elegije, nokturna, etide", 2001), jednu knjigu eseja ("Providni anđeli", 2003) i jednu zbirku književne kritike. Član srpskog PEN-a, Srpskog književnog društva i Društva književnika Vojvodine. Urednik u časopisu "Letopis Matice srpske" u Novom Sadu.

 

Tanja Stupar Trifunović

Rođena je u Zadru 1977. godine. Gimnaziju je završila u Banjaluci, a trenutno je apsolvent na grupi za srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Banjaluci. Objavljivala je poeziju i kritiku u časopisima: "Glas srpski", "Album", "Revolt", "Diwan", "Slovesa", "Krajina", "Licentia poetica". Objavila je i knjigu poezije Kuća od slova , 1999.

Tarik Zukić

Rođen je 1966. u Brčkom, a odrastao i završio srednju školu u Gradačcu. Studij elektrotrehnike započeo je u Sarajevu a završio u Beču. Bavi se književnošću na bosanskom jeziku od sredine 80-tih, a kasnije i na njemačkom jeziku. Objavljivao je u književnim časopisima “Diwan” (Gradačac) “Quorum” (Zagreb) i “Manuskripte” (Graz/Austrija), a izveo je performance u Literaturquartier (Beč) i drugdje. Živi u Beču.

 

Vid Jeraj

Rođen je u 1976. godine u Srednjacima. Muzičku i srednju školu završio je u Zagrebu gdje, takođe, i diplomira na Filozofskom fakultetu. Radio je kao performer i promotor, prevodio je filozofske i glazbene tekstove sa stranih Jessica. Obavio je 50-ak intervjua u medijima: “ Jutarnji list”, “Mladina”, “Večernji list”, “Playboy Magazine”, “Radio Študent” (Ljubljana), “Zarez”, “Godine”, “Žedno Uho”, “Fokus”, “Plotki”, itd. Povremeno čita slam poeziju i radi na trilogiji o afroameričkoj glazbi i književnosti u tranziciji od bluesa do hip-hopa, te paralelno na feminističkom romanu o slovensko-hrvatskim odnosima. Dvadesetak izvoda iz bibliografije dostupno putem / www.google.com /.

 

Zilhad Ključanin

Rođen je 1960. godine u Trnovi kod Sanskog Mosta. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Djelovao je kao urednik "Književne revije", kritičar i izdavač. Živi i radi u Bihaću na Pedagoškom fakultetu. Piše poeziju, prozu, eseje i književno-teorijske tekstove.

Objavio je: Sehara (1984), Mlade pjesme (1987), San urednog čovjeka (1990), Šehid (roman, 1998), Šehid (drama, 1999), Pjesme nevinosti (2000), Kad puknu pupoljci (2000), Nikada nisam bio u Bosni (2000), Čuješ li što niko ne čuje (2001) i Četiri zlatne ptice (2002).

 

Željko Đurdević

Roden je 1976. godine u Banjaluci, gdje živi, studira i piše i maštari. Poeziju i prozu objavljivao je u mnogim domaćim i stranim književnim listovima i časopisima. Radovi su mu uvršteni u knjigu "Početak traganja za Legendom" sačinjenu od radova deset najboljih autora sa konkursa ReCreativa koji je obuhvatio područje bivše Jugoslavije. Objavio je knjigu poezije "Korak bliže" (1998) i "Samice ponoći" (2002).

 

Željko Grahovac

Rođen je 1955. godine u Zenici gdje i sada živi. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je kao prof. filozofije u gimnaziji Kakanj. Danas radi kao urednik u GIK "OKO" Sarajavo. Objavio je knjige poezije: Sveto rastrojstvo , 1986; Kamen krcat je suncima , 1997. Objavio je studije: Anđelko Vuletić – pjesnik žeđi i poruge , 1998; Sricanje i nicanje , 1999; Staništa i prominuća svjetlosti (ogledi o prozi Vitomira Lukića), 2000; Ponestaje prostora (panorama najnovije bosanskohercegovačke poezije), 2001.

 

 

***

Art Creation Service

Grupa umjetnika i dizajnera oformljena u aprilu 1992. godine u Sarajevu . Iz po č etka pod imenom Art Publishing . Osniva č i su bili Bojan Bahi ć & Sanda Hnatjuk , a č lanovi su jo š i danas : Denis Basari ć, Zoran Buleti ć, Nezir Trgo , Miran Jelenek i Adis Hond ž o . Poslije 1995. godine Art Publishing nastavlja rad pod imenom Art Creation Service u Californiji , USA . Realizirali su mnogo izložbi, instalacija i dizajnerskih rješenja u Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj , USA i BiH.

 

[predhodna stranica][sadržaj][sljedeća stranica]

©Copyright Diwan 2002. Sva prava zadržana.
Preporučeno 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding.

Sve primjedbe i prijedloge šaljite na diwanmagazine@hotmail.com