| DIWAN 1 |
Biblioteke su postojale od kada je pisma i njihova se djelatnost najprije razvijala pri vjerskim ustanovama ili kulturno prosvjetnim društvima, a tek kasnije i kao djelatnost samostalne kuće.
Tradicija očuvanja i postojanja pisane riječi na gradačačkim prostorima datira još od 16. stoljeća. Otada postoje i prvi pisani tragovi u obliku katastarskih deftera iz perioda osmanske vladavine.
Tokom razvoja Gradačca, koji se iz davnina zvao Nenavište, gradili su se i objekti kulturno-prosvjetnog obilježja. U prvoj medresi, koju je podigao veliki bosanski vakif Osman-kapetan nalazila se biblioteka sa udžbeničkom i priručnom literaturom. Međutim, prema dokumentima prvu biblioteku u Gradačcu podigao je Sejid Fadil-paša Šerifović 1839, a dokaz o osnivaču i godini izgradnje urezan je u tarih iznad ulaznih vrata biblioteke koja se nalazila u dvorištu džamije Husejnije. Poslije drugog svjetskog rata, tačnije 1946. godine osnovana je Narodna biblioteka sa dosta skromnim knjižnim fondom. Ova se biblioteka razvijala godinama, povećavajući knjižni fond, a i broj čitalaca. Do 1975. godine stanje u biblioteci nije bilo zadovoljavajuće, ali nakon usvajanja srednjoročnog plana razvoja bibliotekarstva i izdvajanja znatnijih materijalnih sredstava poboljšan je i knjižni fond, materijalni, kadrovski pa i prostorni uslovi.
Neposredno iza posljednjeg rata, a u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti iz 1996. osnovana je Javna biblioteka. Zbog nebrige tokom ratnih godina nekad bogat bibliotečki fond gotovo je prepolovljen.Vrijedno je pomenuti da se prema odredbama novog Zakona gradačačka biblioteka otcijepila od matične kuće (CIOK) i tako postala samostalna . To je prvi primjer na području kantona, a vjerovatno i u Federaciji BiH. Sredinom 1997. godine biblioteku je svečano otvorio federalni ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, prof.dr.Fahrudin Rizvanbegović. Nakon završene revizije fonda biblioteke ustanovljeno je 15.224 inventarna broja od prijeratnih 35.000. Od toga evidentirano je 348 rariteta i mnoštvo, doduše nesređene, ali veoma vrijedne periodike u kojoj su naslovi od ”Bosanske vile” iz 1891. godine pa sve do modernih listova i književnih časopisa.
Danas u biblioteci postoje tri odjeljenja: za djecu i omladinu, za odrasle i odjeljenje stručne literature. Formirana je zavičajna zbirka, a za ljubitelje knjige otvoren je i dobro opremljen klub čitalaca. Osim toga, zahvaljujući raznim donacijama u periodu od novembra 1996. do augusta 1998.g. nabavljeno je 5.500 knjiga, police, kompjuter, kopir aparat, te namještaj za klub. Za opremljenost i funkcionalnost biblioteka naročito su zaslužne organizacije USAID-OTI, LORA, odnosno Bošnjački institut u Cirihu i Nacionalna biblioteka u Sarajevu. Posebno je vrijedno pomenuti odziv brojnih građana u akciji darivanja knjiga gradačačkoj biblioteci. Projekat katalogizacije, izrade autorskog kataloga, uspješno izveden 1997. omogućava efikasnost u radu ustanove.
U proteklom vremenu je biblioteku posjetilo nešto manje od 3.000 čitalaca svih uzrasta. Tome su, svakako, doprinijele i uspješno organizovane književne manifestacije, sa učesnicima Abdulahom Sidranom, Alijom Dubočaninom, Biserom Alikadić, Lamijom Hadžiosmanović, Eminom Memijom, Dinkom Delićem i dr.
Budući da je knjižni fond školskih biblioteka gotovo u cjelini devastiran sada je veoma izražen problem opsluživanja đaka obaveznim štivom. To ujedno otvara pitanje formiranja pokretne, ili područne biblioteke po mjesnim zajednicama, jer opština Gradačac broji oko 50.000 stanovnika i samo jedna ustanova ove vrste u njoj ne može ni izdaleka zadovoljiti potrebe stanovništva. Učenička populacija smještena je u 18 područnih škola, 7 osmogodišnjih i 2 srednje škole. Odgojno-obrazovni proces nepotpun je ukoliko im je knjiga nedostupna.
Njegovanjem pisane riječi, zaštitom i popularizacijom knjige, te ulaskom u izdavačku djelatnost JU Javna biblioteka Gradačac nastavlja sa tradicijom očuvanja kulturne baštine.
ESED KARI Ć (direktor biblioteke)
[predhodna stranica][sadržaj][sljedeća stranica]
©Copyright Diwan 2002. Sva prava zadržana.
Preporučeno 800*600 ili više, Central European Windows-1250
encoding.
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na diwanmagazine@hotmail.com